Hahn: 2025. je ambiciozan cilj za Zapadni Balkan

DW: Danas su objavljeni izvještaji o napretku zemalja Zapadnog Balkana. Tko su lideri u ovom procesu?

Johannes Hahn: Zapravo, ne volim pojam lideri jer može biti pogrešno shvaćen. Ali pretpostavljam da mislite na dvije zemlje, Srbiju i Crnu Goru, koje se obično nazivaju liderima jer su već otpočele pregovore s nama. Ali ako pogledamo šest zemalja regije, na sreću mogu reći da manje-više svuda ima napretka. Naravno, ostaje još posla. Još smo daleko od točke kojoj težimo u pogledu europskih standarda. Ali ako promatrate unazad duže vremensko razdoblje, vidjet ćete da ima, rekao bih, dosta napretka.

Dajte mi, molim Vas, malo detalja. Gdje je taj napredak?

Na području vladavine prava, borbe protiv korupcije, ekonomskom razvoju. Ali htjeli bismo da na tim područjima vidimo održiv razvoj. Zato preferiram govoriti o procesu pristupanja, a ne jednostavno o pregovorima. Jer ne radi se samo o stavljanju kvačice pod neke stvari, da se kaže usvojili smo to i to, već se radi u o implementaciji. Tu bismo htjeli vidjeti više napretka u borbi protiv korupcije, jače, neovisnije i transparentnije pravosuđe. Ako uzmemo Albaniju kao primjer, tamo su usvojili vrlo opsežnu reformu pravosuđa i sada smo u fazi implementacije.

Shvatila sam da ne volite govoriti na taj način, ali ima li zemalja s većim problemima, gdje imate rezerve?

Ne bih rekao rezerve, ali nije posebna tajna da je Bosna i Hercegovina još uvijek veliki izazov jer je situacija tamo još kompliciranija nego u susjednim zemljama. Naravno, Kosovo je još jedno područje gdje moramo vidjeti kako će se nastaviti dijalog sa Srbijom. Cilj mora biti da Srbija i Kosovo definiraju odnose pravno-obvezujućim sporazumom. Svi cijenimo što je Kosovo konačno usvojilo nužne zakonske mjere kojima se nakon dvije i pol godine okončava granični konflikt s Crnom Gorom, a to je definitivno zasluga europske perspektive.

Kada govorimo o konfliktima, što očekujete od onog između Makedonije i Grčke?

Vrlo sam optimističan da može biti dogovora u idućih nekoliko tjedana. Mislim da su okrenuli novu stranicu u svojim odnosima. Također su poboljšani odnosi Skopja i Sofije uz dobrosusjedski sporazum o kojem se pregovaralo godinama. Nova vlada u Skopju radi prilično dobar posao. Također pozdravljam i cijenim što je oporba sada puno konstruktivnija i sudjeluje u parlamentarnom i političkom životu s glavnim ciljem europske perspektive.

Na kraju teža tema: vidimo proces razgradnje demokracije u Mađarskoj. Kada pogledamo jačanje nacionalizma recimo u Srbiji i tijesne veze vlada Srbije i Mađarske, mislite li da, kao Europska unija, ulazimo u nove probleme koje ne možemo riješiti?

Najvažnije je da u toj regiji i izvan nje postoji razumijevanje da mnoge tenzije i poteškoće mogu biti nadvladane jedino ako ova regija, prije ili kasnije, sa svim svojim dijelovima bude dio Europske unije. U regiji postoje određene fragilnosti i bilateralni problemi koji se mogu riješiti jedino ako postoji europska perspektiva. To je još jedan razlog što na ovo gledamo kao na proces. To znači da oni nama moraju dokazati da čine napretke i na području političke kulture, a to uključuje da se ne bude nacionalistički i populistički nastrojen već da se doprinosi većoj europskoj kulturi.

Zar nam nisu potrebni oštriji instrumenti kako bismo isposlovali te reforme?

Naš najoštriji instrument jesu upravo pregovori. Uvijek kažem: imamo neke adute prije nego što pregovori počnu, imamo mnogo aduta tijekom pregovora, a kako vidimo, nažalost, nemamo skoro nikakve adute nakon pristupanja EU-u. Naučili smo svoje lekcije. Jako vodimo računa o procesu tijekom pregovora. Zato će vjerojatno biti potrebno duže vrijeme. Proces i pregovori su u slučaju Hrvatske trajali sedam-osam godina. Radi se o tome da se vidi da li neka zemlja zaista pravi održivi napredak u pravom smjeru.

Je li 2025. godina realistična za sljedeće proširenje?

Zvuči i izgleda daleko, u političkim kategorijama i jest daleko – tek za sedam godina. Ali to znači zatvaranje pregovora 2023. U principu je moguće, ali je vrlo ambiciozno.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.