Građansko NE sporazumu ACTA
13. veljače 2012O tome da se autorska prava trebaju štititi svi se slažu - kako protivnici tako i pristalice međunarodnog trgovinsko sporazuma ACTA (Anti-Counterfeiting Trade Agreement). Ono oko čega se spore je pitanje kako to učiniti. A taj spor se u međuvremenu ne odvija samo na razini nekih specijalističkih internetskih blogova ili chatova, već je postao prvorazredno političko pitanje širom Europe. Oko njega se lome koplja i dolazi do podjele u društvu.
Ovih dana su tisuće ljudi izašli na ulice u znak prosvijeda protiv ACTa-e, između ostalih i u Hrvatskoj. Tu je građanska inicijativa "STOP ACTA!" organizirala javne prosvjete u Osijeku, Puli, Splitu, Rijeci i Zagrebu. Obrazloženje: "protivljenje procesu kojim vlasti nekolicine zemalja potpisnica ugrožavaju otvoreni i neutralni Internet – onakav Internet kakav je doveo do globalne demokratizacije javnog govora, okupljanja i djelovanja."
Kako reformirati zaštitu autorskih prava
Službeni cilj Sporazuma je naravo sasvim drugi: bolja međunarodna zaštita autorskih prava i intelektualnog vlasništva. Zbog toga se predviđa znatno otežavanja neovlaštenog kopiranja proizvoda, kako materijalnih tako i intelektualnih. Načelno to zvuči dobro, ali odredbama ACTA-e - tako se barem boje protivnici prije svega u redovima internetskih aktivista - bi ponuđači internetskih usluga mogli biti prisiljeni u velikom stilu nadgledati sadržaje koji se razmjenjuju putem mreže. A budući da se svaki korisnik interneta putem IP adrese njegovog kompjutera može lako i nedvosmisleno identificirati, to otvara vrata uspostavi sveobuhvatnog sustava nadgledanja s još nesagledivim posljedicama.
Zbog toga su širom Europe osnovane više ili manje čvrsto organizirane grupe protivnika ACTA-e. U Hrvatskoj je to grupa "STOP ACTA!" koja u svom proglasu naglašava da je "ACTA odraz globalne nejednakosti i sredstvo ekonomskog podčinjavanja manje razvijenih zemalja", te da se tim sporazumom "ugrožavaju ustavne slobode građana na iskazivanja mišljenja, javnog govora i okupljanja građana."
Sličan je stav i njemačkih aktivista. "Mi ne želimo ACTA-u", naglašava Markus Beckedahl jedan od koordinatora protesta širom Njemačke. "ACTA bi zacementirala postojeći sustav autorskih prava - mi međutim želimo da se taj sustav reformira i prilagodi digitalnom vremenu i suvremenom načinu korištenja medija." Ukoliko ACTA bude prihvaćena, video portali poput YouTubea više neće biti mogući, upozorava Beckedahl.
Nepregledan način donošenja odluka
U Njemačkoj postoje međutim i uvjereni zagovornici trgovinskog sporazuma. Jedan od njih je Michael Kretschmer, predsjednik radne grupe za internet Demokršćanske stranke (CDU). "Taj sporazum samo prenosi našu zamisao o zaštiti vlasništva širom svijeta." Kretschmer, ujedno i zastupnik svoje stranke u njemačkom parlamentu, naglašava da je "Njemačka posebno zainteresirana za efikasnu zaštitu svih oblika vlasništva i autorskih prava" širom svijeta, jer se njemačke marke, patenti, proizvodi i brandovi vrlo čestao kopiraju i kradu. Sličnog je mišljenja i hrvatski predsjednik Josipović koji u raspravi o ACTA-i prije svega naglašava potrebu zaštite autorskih prava i nužnost borbe protiv internetskog piratstva.
Za kritičare je posebno problematična činjenica da je trgovinski sporazum ACTA najvećim dijelom dogovoren u direktnim pregovorima predstavnika različitih država iza zatvorenih vrata - bez prisustva javnosti. Inicijativu su izvorno pokrenule Sjedinjene Države i Japan još 2006. godine.
Odgađanje odluke
U siječnju ove godine su zemlje članice Europske unije i još deset drugih zemalja potpisale sporazum, ali da bi on stupio na snagu moraju ga još ratificirati Europski parlament i parlamenti zemalja članica. Zasada ga je međutim ratificiralo manje od pola zemalja, a u nekima je otpor protiv potpisivanja sve veći.
Pod dojmom velikih protesta su Poljska, Češka, Slovačka i Letonija do daljnjeg odgodile ratifikaciju, a i Njemačka je odgodila ratifikaciju s obrazloženjem da "još trebaju biti razjašnjeni neki detalji". Njemačko ministarstvo vanjskih poslova, koje je zapravo nadležno za zaključivanje međunarodnih spoprazuma, je tako u petak (10.2.) povuklo svoju preporuku za ratifikaciju sporazuma, a ministarstvo prevosuđa je poslalo molbu Europskoj komisiji za neka "dodatna objašnjenja".
Autori: Anne Allmeling/Zoran Arbutina
Odg. ur.: A. Šubić