Gladnih u Bosni i Hercegovini sve više
19. siječnja 2009Prema posljednjim podacima UNDP-a, ispod opće linije siromaštva u BiH se nalazi oko 20 posto stanovništva. Ove alarmantne brojke potvrđuju sve češći prizori građana kako po kontejnerima traže ostatke od hrane i odjeće. U Mostaru su, na primjer, redovi ispred pučkih kuhinja sve duži. I u ratnom periodu, kuhinja je radila i hranila 7.000 do 8.000 korisnika. Danas se u njoj pripremaju obroci za preko 500 korisnika.
Svemu kriva nezaposlenost
Prema službenim podacima u Mostaru ima 14 tisuća nezaposlenih. a pitanje –„Kako se živi u Mostaru?“, njegov građani odgovaraju: “Teško!“
Nema novih radnih mjesta, tvornica, kaže jedan od građana Mostara. I oni koji privatno rade su većinom neprijavljeni. Jedna gospođa sa suzama u očima priča: “Ima svijeta, nemaju ni za ručak. Jučer mi je došla žena i plače – nema ni za vodu da plati.“
480 maraka samo za hranu
Za potrošačku košaricu u prošlom mjesecu trebalo je izdvojiti oko 480 maraka i to samo za hranu. Vlasnici trgovačkih radnji kažu da se najčešće kupuje samo ono najnužnije - kruh i mlijeko, često i "na dug". Najpoštenije mušterije su umirovljenici, kaže vlasnik jedne trgovačke radnje. Oni se zadužuju ali čim prime mrovinu i plate dugove, ističe.
Pučka kuhinja - spas za siromašne
U mostarskoj pučkoj kuhinji svaki dan priprema se jedan obrok za 500 socijalno ugroženih ljudi. Kakav je njezin značaj: “Da nije ove kuhinje ne bih mogao živjeti jer nemam nikakvih primanja“, najčešći je odgovor.
Posebno nas je dirnuo odgovor devetogodišnje djevojčice koja je čekajući u redu za komad kruha i malo tople juhe rekla: „Došla sam po hranu sebi, bratu i roditeljima. Iz Mostara smo, ali živimo u kolektivnom smještaju“.
Crveni križ pomaže
Prema riječima tajnika Crvenog križa Mostar, Alena Kajtaza, zbog nedostatka sredstava rad ove kuhinje a time i prehranjivanje preko 500 njezinih korisnika doveden je u pitanje.
Broj onih koji trebaju socijalnu pomoć nije zanemariv. A upravo zbog nedostatka zakonske regulative i konkretne, prije svega, materijalne pomoći socijalno ugroženi građani se ne prijavljuju nadležnim institucijama.