G20: iznenađujući dogovor o oporezivanju superbogatih

Na prvom danu samita u Rio de Janeiru države članice G20 su se iznenađujuće složile oko zajedničke završne deklaracije. Brazilu kao domaćinu je uspjelo u nju uvrstiti najvažnije točke svog predsjedavanja, među kojima su borba protiv gladi i borba protiv klimatskih promjena i zagrijavanja Zemlje.

Očekivalo se da argentinski predsjednik Javier Milei neće pristati na pojedine točke.

Čelnici vodećih industrijskih i zemalja u ubrzanom razvoju obvezali su se na efikasnije oporezivanje superbogatih. "Pokušat ćemo raditi zajedno, kako bismo osigurali da veoma bogati pojedinci budu 'efikasno oporezovani'", navodi se u dokumentu. Planirano je razvijanje mehanizama za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza.

U Riju je pokrenuta i Globalna alijansa protiv gladi i siromaštva. U završnoj deklaraciji se ističe kako nedostaje političke volje da se ljudima osigura pristup hrani, iako postoje i znanje i resursi.

Nema proboja u financiranju zaštite klime

G20 je ponovio cilj da se globalno zagrijavanje ograniči na 1,5 stupnjeva Celzijevih. Međutim, po pitanju financiranja nije postignut značajniji napredak. Deklaracija ostaje neprecizna, spominjući samo "bilijune dolara" koji bi trebali dolaziti iz "svih izvora", bez detaljnijeg objašnjenja.

Dokument spominje postepeno ukidanje "neefikasnih subvencija za fosilna goriva", ali ne i potpuno napuštanje korištenja ugljena, nafte i plina.

Minimalni konsenzus o Ukrajini i Bliskom istoku

Što se tiče ratova na Bliskom istoku i u Ukrajini, postignut je samo minimalni konsenzus. Ruska agresija na Ukrajinu, kao i prošle godine na samitu u Indiji, nije eksplicitno osuđena. Na konferenciji na Baliju prije dvije godine Rusija je bila jasno imenovana kao agresor, što sada nije slučaj. U deklaraciji se spominju samo "ljudska patnja i dodatni negativni utjecaji rata", poput nesigurnosti kod opskrbe hranom i energentima.

S njemačkog stajališta nije problematična samo ta formulacija, već i dio koji se odnosi na Bliski istok. U deklaraciji se ne spominje napad Hamasa na Izrael 7. listopada 2023. Prije samita njemačka vlada je navela da bi ovakav rezultat u završnom dokumentu bio "neprihvatljiv".

U deklaraciji se izražava i zabrinutost zbog humanitarne situacije u Pojasu Gaze i eskalacije u Libanonu. G20 naglašava potrebu za hitnim proširenjem humanitarne pomoći i boljom zaštitom civila - što je jasna poruka Izraelu. Također, potvrđeno je pravo Palestinaca na samoodređenje i "nepokolebljiva posvećenost" rješenju, koje podrazumijeva dvije države.

Najveći raskol između članica G20 postoji oko sukoba u Ukrajini i na Bliskom istoku. Među članicama G20 su velike zapadne demokracije poput SAD-a, Njemačke i Velike Britanije, ali i autoritarno vođene zemlje poput Rusije i Kine. Brazil, kao domaćin ovog samita, te zemlje poput Indije i Južnoafričke Republike bile su između ova dva tabora, zastupajući uglavnom neutralne stavove.