Financije Islamske države

Odavno je poznato da teroristička skupina koja sebe naziva Islamskom državom (IS) raspolaže ogromnim svotama novca. Njemačka vlada polazi od kapitala u obujmu od „jedne do dvije“ milijarde američkih dolara. A svota svakodnevno raste. Mnogi su financijski izvori IS-a: krijumčarenje nafte i antikviteta, pljačke banaka, otkupnine od otmica, ali i klasično ubiranje poreza na područjima koja drže pod kontrolom. Ne treba zaboraviti niti donacije bogatih islamista. No najsigurnije u ovoj raspravi je jedno: nitko zapravo na Zapadu ne zna kolike su materijalne zalihe IS-a.

Neovisnost o inozemstvu

Za razliku od terorističkih organizacija poput Al Kaide, IS nije labava mreža nego funkcionira u mnogim domenama kao prava država koja kontrolira područja, prirodne izvore i naravno stanovništvo koje živi na tom području. Zato je i, kako smatra njemačka vlada, ovisnost o stranim izvorima relativno mala.

Prema informacijama kojima raspolaže Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) , IS-u su u posljednje vrijeme pali prihodi od nafte i to prije svega zahvaljujući padu cijene nafte na globalnom tržištu, ali i zbog pojačanih kontrola u Turskoj, kurdskim područjima i u Iraku. I, u posljednje vrijeme intenzivirani, zračni napadi smanjuju prihode od nafte. No trgovina naftom bi se, prema OESS-u, mogla još više ograničiti. I to manje kroz zračne napade, a više preko informacija o posrednicima i onima koji na ovom poslu s naftom zarađuju.

Mnogo prihoda, mnogo izdataka

Važan izvor financiranja IS-a su porezi i nameti s okupiranih područja. Građani koji ovdje žive moraju IS-u proslijediti “pet do petnaest posto prihoda”, proizlazi iz podataka kojima raspolaže njemačka vlada. Uz to treba dodati i “posebni porez za nemuslimane”. Dakle IS gubitkom teritorija gubi i izvore zarade, a time i smanjuje mogućnost plaćanja svojih boraca. Postrojbe IS-a, prema informacijama američkih obavještajaca, variraju od 30 do 100 tisuća boraca. Obični borci dobivaju oko 400 do 500 dolara mjesečno, časnici i do 3.000. Jednostavnom računicom se dolazi do iznosa od 15 milijuna dolara mjesečno koliko IS mora utrošiti samo na plaćenike. U pokrivanju ovih troškova ne pomažu pretjerano ni donacije privatnih financijera iz arapskih zemalja Perzijskog zaljeva koje su se, prema informacijama zapadnih službi, u posljednje vrijeme ionako drastično smanjile.

Srednjovjekovna financijska praksa

No na samitu G20 je predstavljeno i izvješće koje pokazuje da su samo u Saudijskoj Arabiji nakon 2010. 863 osobe osuđene zbog financiranja terorizma. Na drugom mjestu po osudama se nalazi SAD sa 100 presuda. No to je samo vrh ledene sante jer do suđenja dolazi rijetko.

Borba protiv financiranja terorizma je teška jer financijski tokovi ne idu uobičajenim putovima preko banaka nego paralelnim sustavom izgrađenim na arapskom principu “havale” koji počiva na povjerenju i čiji korijeni su u nomadskom vremenu. Isplate se vrše diljem svijeta u gotovini i anonimno. “To otvara mogućnost da onaj tko plaća ne zna tko je primatelj i obratno”, kaže Reinhald Schulze, islamolog sa Sveučilišta u Bernu.

Niskobudžetni terorizam

No bez obzira na financije, napadi u Parizu su pokazali da oni mogu biti planirani i izvedeni bez većih izdataka. Norveški institut za obrambene analize je analizirao najkrvavije terorističke napade između 1994. i 2013. u Europi i došao do zaključka da je više od tri četvrtine ovih napada realizirana s manje od 10.000 dolara po napadu. “Kalašnjikove i opasače s eksplozivom je moguće nabaviti na crnom tržištu za relativno malo novca”, kaže Hans-Martin Lang iz odjela za prevenciju pranja novca Savezne uprave za kontrolu financijskih tokova. On kaže da je najveći problem u tomu što se najveći dio transakcija odvija u području koje se nalazi “ispod granica” koje se promatraju. Zaključak analiza je da teroristima tako brzo neće ponestati sredstava za izvođenje napada unatoč mogućim vojnim gubicima u Siriji i Iraku.