Europski parlament izglasao za „pravo na popravak”

Procjenjuje se da potrošači gube oko dvanaest milijardi eura svake godine jer biraju nove proizvode umjesto da svoje stare daju na popravak. A nastali otpad također je veliki problem. „Prema izračunima Komisije EU-a, svake godine nastane oko 35 milijuna tona otpada. Jednostavno zato što se proizvodi prerano bacaju umjesto da se popravljaju", kaže zastupnik u Europskom parlamentu René Repasi iz redova njemačkih socijaldemokrata. „To pokazuje kakav potencijal se krije u pravu na popravak.”

Prema navodima Europskog parlamenta, taj potencijal treba iskoristiti uz mnoge poticaje. Prodavači ili proizvođači dužni su ponuditi besplatan popravak unutar zakonskog garantnog roka, osim ako je to skuplje od zamjene, stvarno nemoguće ili vrlo nepraktično za potrošače. Ako se proizvod ne može popraviti, proizvođači mogu ponuditi obnovljeni uređaj. Ako popravci traju dugo, potrebno je osigurati zamjenski uređaj.

Planirano produženje garancije nakon popravka

„Želimo zajamčiti pristup rezervnim dijelovima ili uputama za upotrebu i dijagnostičkim alatima za sve, uključujući manje radionice. Također ćemo produžiti garantni rok za jednu godinu ako je proizvod popravljen", kaže političarka Zelenih i predsjednica EU Odbora za tržište u Parlamentu, Anna Cavazzini. „Ovo je veliki poticaj za potrošače da poprave svoj proizvod.”

Uredba se odnosi na velike kućanske aparate kao što su hladnjaci i perilice posuđa, ali i na pametne telefone, tablete i bicikle. Svatko tko želi dati svoj bicikl na popravak nakon isteka garantnog roka ima pravo na to. „Ali popravak naravno nije besplatan", rekao je zastupnik CDU-a u Europskom parlamentu Andreas Schwab. „Proizvođači i trgovci moraju osigurati da su njihovi proizvodi dizajnirani tako da ih je lako popraviti. To se odnosi na softver i hardver. Mora biti moguće ugraditi rezervne dijelove sve dok to ne uključuje pretjerane troškove."

Popravak ima prednost pred kupnjom novog

Potrošači koji žele ubuduće popraviti pokvareni usisavač mogu to učiniti izravno kod proizvođača tijekom garantnog roka, a on ga je dužan popraviti tijekom tog vremena. Alternativno, popravke mogu obavljati i neovisne radionice. Njima moraju biti dostupni rezervni dijelovi i upute za popravak tijekom očekivanog vijeka trajanja proizvoda. Parlament želi zabraniti prakse koje zapravo ometaju popravke, kao što je serijalizacija rezervnih dijelova. Ubuduće proizvođači više neće smjeti odbiti popravke ako je proizvod već popravljen izvan mreže ovlaštenih distributera.

Državama članicama ostavljena je sloboda odlučivanja hoće li poticati popravke financijskim poticajima kao što su vaučeri i nacionalni fondovi za popravke.

Oprez pri online kupovini

Cavazzini naglašava: „Razmatrajući pravo na popravak smo se bavili i pitanjem internetskih tržišta. Nažalost, nismo uspjeli postići većinu u parlamentu i učiniti ih odgovornijima ako ne mogu imenovati nekoga tko je odgovoran za popravak. To ostavlja prazninu za potrošače koji naručuju online iz trećih zemalja."

Nakon glasanja, parlament i države članice EU-a se još moraju dogovoriti o konačnoj verziji zakona. Očekuje se da bi nova odredba mogla biti definitivno usvojena prije europskih izbora u lipnju sljedeće godine.

Priredio: Zoran Arbutina

Ovaj tekst je izvorno objavljen na tagesschau.de

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu