EU postavlja nova pravila za zaduživanja

Nakon godinu dana intenzivnih i teških pregovora, ministri financija Europske unije su na video-konferenciji uoči Božića ipak uspjeli postići dogovor u koji mnogi nisu vjerovali. „Ovo su vrlo dobre vijesti za Europu“, poručila je na konferenciji za novinare u Madridu španjolska ministrica Nadja Calvino, koja je predsjedavala na sastanku ministara financija. „To je kruna španjolskog predsjedavanja EU-om. Odluka je donesena jednoglasno. Nova pravila će biti jasnija i lakša za primjenu“, obećala je španjolska ministrica financija.

Sporazum je postignut nakon što su resorni njemački i francuski ministri Christian Lindner i Bruno Le Maire postigli dogovor u utorak na večeri u Parizu. Lindner, koji se zalaže za uravnotežene državne proračune, više je zastupao interese štedljivijih zemalja na sjeveru EU-a, dok se Le Maire borio za interese zemalja na jugu EU-a, koje su zahtijevale labavija pravila za zaduživanje. Sada je pronađen kompromis između te dvije grupe, izvijestila je Calvino.

Fleksibilnije i jednostavnije?

Gornja granica ukupnog zaduživanja ostaje na 60 posto BDP-a. Granica za godišnji novi dug ostaje na tri posto. Međutim, brzina smanjenja duga prilagođena je željama visoko zaduženih zemalja, među kojima su Grčka, Italija i Francuska. Polovica članica EU-a prelazi granicu od 60 posto. Njemačka, koja je samo malo iznad te granice, uspjela se izboriti za to da postoje fiksne smjernice za smanjenje duga i novo zaduživanje, o čemu svaka članica neće moći pojedinačno pregovarati s Europskom komisijom.

Ubuduće će iz obračuna ukupnog duga biti isključeni određeni državni rashodi za obranu i zaštitu klime koji se financiraju zaduživanjem. „Investicije moraju biti bolje zaštićene. Ne smijemo sami sebe gušiti", više puta je ponovio francuski ministar financija Bruno Le Maire. Italija je prvobitno zahtijevala „zlatno pravilo" koje bi sve investicije isključilo iz obračuna duga, ali tog pravila neće biti.

Sačuvati povjerenje na tržištima

Dogovor ministrica i ministara financija trebao bi poslati signal financijskim tržištima da mogu imati povjerenje u EU, a posebno u odgovornu fiskalnu politiku zemalja eurozone, rekla je španjolska ministrica Nadja Calvino.

Kada je riječ o zaduživanju, članice EU-a ovise o privatnim financijskim tržištima. Kamatne stope, a samim time i troškovi refinanciranja dugova značajno su porasli u posljednjih godinu dana. Ti dodatni troškovi, koji mogu predstavljati veliki teret za proračune zemalja članica, trebali bi biti ublaženi kroz vremenski ograničene izuzetke u proračunskim pravilima. Zaduženim zemljama treba dati četiri do sedam godina za smanjenje duga.

Njemački ministar financija Christian Lindner pohvalio je dogovor kao jačanje pakta stabilnosti.

Stara pravila nije bilo moguće sprovesti

Stara pravila o zaduživanju iz Pakta za stabilnost i rast EU-a, koja su smatrana prestrogima, bila su četiri godine suspendirana, od početka pandemije koronavirusa. Da bi financirale mjere za suzbijanje korona-krize i ublažavanje pada gospodarstva, brojne zemlje EU-a su se zadužile. Sada bi postupno trebale smanjivati dug.

Većina članica nije se željela vratiti starim pravilima, jer su ona često kršena, a da pritom Europska komisija nije mogla izreći i naplatiti eventualne kazne. Nova pravila također predviđaju kazne, ali je europski povjerenik za financije Valdis Dombrovskis izrazio nadu da nikada neće morati pokrenuti takve postupke. Sada imamo realnije smjernice, komentirao je on.

Uz opiranje Mađarske, ministrice i ministri financija jednoglasno su se složili oko fiskalnih pravila. O njima se sada treba pregovarati s Europskim parlamentom i do travnja bi zakon trebao biti usvojen. Tada će proračuni zemalja-članica za 2025. godinu biti usvojeni po opuštenijim pravilima.