EU još nema jasan stav o izborima u Gruziji

U svakom slučaju, proces eurointegracije Gruzije neće napredovati u dogledno vrijeme. Tko je pobjednik izboda prošle nedjelje, to nije posve jasno: službeno, vladajuća stranka Gruzijski san tvrdi kako su pobijedili s osvojenih 54% glasova, proeuropska predsjednica Salome Zurabišvili tvrdi kako je riječ o „krađi izbora“ i kako će „ljudi na ulicama Gruzije potvrditi kako je to prijevara“.
Prosvjedi doista traju, a na plakatima se vide i pozivi Europskoj uniji da podrži prosvjednike. No u Bruxellesu su oprezni: glasnogovornica Europske komisije izjavljuje kako se najprije moraju ukloniti sumnje u ishod izbora, ali i kako se moraju povući nedemokratski zakoni koje je je uvela stranka Gruzijski san premijera Irakli Kobakhidze, bliska oligarhu Bidzinu Ivanišviliju.
Posebni povjerenik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell također najprije traži da izborno povjerenstvo Gruzije „istraži i ukloni nepravilnosti" na proteklim izborima i to smatra „nužnim kako bi se povratilo povjerenje u izborni proces" piše Borrell. No još nema jasnog odgovora na glavno pitanje: priznaje li EU ishode ovih izbora u Gruziji?

Nejasne nakane vlade Gruzije

Ne samo Europska komisija, nego i predsjednik Europskog vijeća Chales Michel najprije žele vidjeti izvješće izbornih promatrača OESS-a, a o tome će se razgovarati i na sastanku na vrhu EU sljedećeg tjedna. No već prošlog ljeta je Bruxelles zaustavio približavanje Gruzije Uniji zbog sve očitije naklonosti vlade Gruzijskog sna politici Moskve i očitih kršenja načela demokracije. Tako su i tamo nevladine udruge koje primaju podršku iz inozemstva proglašene „stranim špijunima“ i otežan im je rad.
Sve prije nego demokratski je i utjecaj oligarha proruskog uvjerenja Bidzina Ivanišvilija na vladu u Tbilisiju i EU je još ljetos odlučila zaustaviti pregovore o prijemu i svaku novčanu pomoć. Ali ne samo da zakon o nevladinim udrugama nije povučen, nego je – slično kao i u Rusiji – donesen i zakon kojima se ograničavaju prava homoseksualaca i zabranjuje „homoseksualna propaganda“.
Gruzija je tek prije godinu dana dobila status kandidata za članstvo u EU. Nakon invazije Rusije na Ukrajinu je Unija otvorila pregovore s Ukrajinom, Gruzijom i Moldavijom, sve obalne zemlje Crnog mora. Velika većina građana Gruzije želi biti članicom Europe: prema nedavnim ispitivanjima, oko 80% upitanih građana Gruzije podržava taj korak.
Strah od Rusije

Zapravo, niti vladajuća stranka Gruzijski san se ne protivi Eurointegraciji. Premijer Kobakhidze tvrdi kako je pristup Gruzije Europskoj uniji do 2030. „najvažniji vanjskopolitički cilj“ te zemlje i kako treba „novi početak“ odnosa s EU. S druge strane, povjerenik Borrell ponavlja kako su najprije nužne „demokratske, opsežne i trajne reforme koje će odgovarati europskoj integraciji.“
No još važnije za građane Gruzije je strah od Rusije: ona je već 2008. okupirala oko 20% područja te države, a premijer Kobakhidze je i u predizbornoj kampanji upozoravao kako će Rusi ići i dalje, ako pobjedi proeuropska oporba. S druge strane, niti sama Europska unija nije složna u politici prema Gruziji: mađarski premijer Orban je u nedjelju čestitao vladajućoj stranci Gruzijski san na „uvjerljivoj pobjedi“ čak i prije nego što su bili objavljeni prvi službeni rezultati.
Mađarski premijer je već sinoć stigao u Tbilisi „kao znak solidarnosti“ s vladajućom strankom, iako se u Bruxellesu trude istaknuti kako Orban tamo ne stiže kao trenutni predsjedavajući Vijeća EU. Glasnogovornica EK ističe kako on „putuje kao predsjednik vlade Mađarske bez ikakvih europskih ovlasti“.