Energetske zajednice u Grčkoj: iz računice u održivost

Hyperion, prva demokratska zajednica obnovljive energije u Ateni, vrlo je slična nekoj takvoj u Njemačkoj, baš kao što im je zajednička i ideja: stvoriti demokratski kolektiv koji proizvodi obnovljivu energiju za članove zadruge i za druge u njihovoj zajednici.

Grčku obasjava 50% više sunčevog svjetla po četvornom metru nego Njemačku pa već i tako ova zemlja ima jedan od najvećih potencijala za obnovljivu energiju u Europi. Zato se Grčku smatra jednom od najatraktivnijih mogućnosti ulaganja u obnovljive izvore energije na svijetu.

Tijekom proteklog desetljeća udio obnovljive energije u ukupnoj potrošnji gotovo se udvostručio: s 11% na 20%, a prije svega se koristi energija vjetra i sunca. U isto vrijeme Grčka se postupno odriče ugljena i fosilnih goriva pa je tako od 2005. do danas smanjila svoje emisije stakleničkih plinova za 43%.

No Hyperion i energetski zadružni pokret diljem Grčke više su od čiste energije. "Mi smo najbolje moguće rješenje za klimatsku krizu", kaže Takis Grigoriou, jedan od suosnivača Hyperiona. "Uzimamo stvari u svoje ruke, proizvodimo vlastitu energiju, demokratiziramo energetski sektor i ubrzavamo tranziciju na društveno pravedan i participativan način."

I ekološka i društvena zadaća

Hiperion je obećao donirati fiksni dio svoje zarade kućanstvima s niskim prihodima u Ateni, kulturnom centru koji promiče afričku kulturu i pučkoj kuhinji koja hrani siromašne u blizini glavnog grada.

Energetske zajednice, kaže Chris Vrettos, još jedan osnivač Hyperiona, "rješenje su na sjecištu dvije velike krize s kojima se suočavamo: ekološkog uništenja i demokratskog nazadovanja". Svaki od 130 članova Hyperiona ima jedan glas u svim procesima donošenja odluka zadruge.

Grigoriou, Vrettos i njihovi kolege članovi zadruge — mnoštvo profesionalaca, ljudi koji vode mala poduzeća i ekolozi iz Atene — borili su se tri godine kako bi pokrenuli Hyperion.

Središnja solarna farma projekta nalazi se u blizini Stymfalije, 80 kilometara jugozapadno od Atene u blizini Korintskog zaljeva na zemljištu unajmljenom od lokalnog poljoprivrednika. Kolektivna investicija od 330.000 eura bila je potrebna za 925 solarnih panela kineske proizvodnje.

Odlična investicija

Energija je u Grčkoj tako skupa — 2022. godine Grčka je imala najviše proizvođačke cijene u EU-u— da članovi Hyperiona procjenjuju da će se njihova investicija isplatiti već za  tri do četiri godine.

Električna energija koju stvara farma Hyperion se točno mjeri i dovodi u elektroopskrbnu mrežu. Članovima kolektiva se tako stvorena količina energije odbija na njihovim računima za struju, ovisno o njihovim udjelima. Tako će to biti vjerojatno sljedećih 25 godina — koliko se očekuje da će solarni paneli raditi.

Grčka je još 2018. donijela zakonske propise o energetskim zajednicama, a prošle godine je zakon i dopunjen. Tim izmjenama u skladu sa smjernicama EU-a je proširena definicija energetske zajednice, čime se zadrugama olakšava proizvodnja obnovljive energije i iskorištavanje njezinih prednosti. Štoviše, novi zakon potiče građane na postavljanje takvih pogona za stvaranje čiste energije.

Već prethodni zakon je omogućio tvrtkama da se registriraju kao energetske zajednice i djeluju kao mali proizvođači energije. Od 2018. godine to je učinilo više od tisuću privatnih poduzetnika.

Svaka peta kuća – hladna po zimi

Članovima Hyperiona je važno istaći kako su energetska zajednica, a ne tek poduzetnici koji teže dobiti. Aktivni su na društvenim mrežama, organiziraju sastanke i manifestacije na kojima se raspravlja o pitanjima energije i okoliša.

Jeftina i čista energija samo je dio veće bitke, kažu osnivači Hyperiona. Gotovo polovica zgrada u Grčkoj vrlo je niske energetske učinkovitosti. To znači da zgrade trebaju više energije bilo za zagrijavanje, bilo za hlađenje.

Kolektiv želi pružati usluge energetske učinkovitosti svojim članovima, a na kraju i kućanstvima s malim prihodima. "Zaista, na prvom mjestu je energetska učinkovitost, a tek onda obnovljiva energija", kaže Aliki Korovessi iz Hyperiona. "Jer ne morate proizvoditi energiju koju nećete trebati."

Grčka ima visoku stopu energetskog siromaštva: svako peto kućanstavo nije u stanju dovoljno zagrijati svoj dom. Nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine, cijene električne energije su odletjele nebu pod oblake, baš kao i zanimanje građana za samostalnu proizvodnju struje.

U manje od godinu dana, od studenog 2022. do kolovoza 2023., utrostručila se i snaga koju su proizvele energetske zajednice i broj aplikacija za vlastitu proizvodnju.

Računica gdje je dobit uvijek „nula"

Ograničenost elektroenergetske mreže je jedan od glavnih problema energetskih zajednica u Grčkoj. Prema institutu Green Tank, većina podnositelja zahtjeva ne može se spojiti na mrežu. Novim zakonom se propisuje više mrežnog prostora za provedbu projekata mjerenja učinka takvih građanskih inicijativa u proizvodnji električne energije.

Jer koliko god je zadruga Hyperion optimistična zbog svojih postignuća, neki od njezinih članova tu ne vide čistu računicu. Naime, do sad nijedna energetska zajednica u Grčkoj nije doživjela isplatu svojih ulaganja.

Učinak takvih zadružnih elektrana bi se trebao točno mjeriti i moguće je da one proizvedu više energije nego što članovi zadruge potroše. U tom slučaju energetska zajedinca bi trebala razliku dobiti isplaćeno – teoretski.

"To se jednostavno ne događa", konstatira Vrettos. "Nismo baš sigurni gdje je problem u procesu. Elektra tvrdi kako operator mreže ne šalje točne podatke, dok operator kaže da šalje podatke, ali da ponuđač ne provodi mjerenje."

To je Gordijski čvor koji će Hyperion morati riješiti ako se želi da i druge energetske zajednice slijede njegov put.

Uredili: Paul Hockenos, Rüdiger Rossig i Aingeal Flanagan

Ovaj je članak dio niza tekstova iz pet zemalja o energetskim zajednicama u Europskoj uniji, a nastao je uz potporu organizacije Journalismfund Europe.