Elbphilharmonie - opasna konkurencija operi u Sydneyu

Burni pljesak i to najbolje svake večeri, uz to puno gledalište i platežno sposobna publika. To su želje inicijatora najspektakularnije građevine današnjice: Elbphilharmonie u Hamburgu. Pored nje će svakodnevno prolaziti brodovi, a unutra će u dvije koncertne dvorane biti mjesta za skoro 3.000 gledatelja koji će moći uživati u besprijekornom zvuku.

Otvorenje krajem ljeta 2010.

Otvorenje bi trebalo biti krajem ljeta 2010. godine. Tada će se nova filharmonija, izgrađena na jednom bivšem skladištu usred rijeke Labe, uzdići nekih 110 metara iz vode. No, za sada je malo toga vidljivo. Od ogromnog riječnog skladišta ostali su još samo nosivi zidovi. Unutrašnjost je potpuno srušena i sada će biti, takoreći, ponovo popunjena.

Do ljeta bi trebala biti dostignuta visina starog skladišta, a onda počinje gradnja novog dijela u kojem će kasnije biti smještene obje koncertne dvorane, hotel i stanovi. Dvije trećine skladišta u kojem se sada obavljaju radovi bit će pretvorene u javnu garažu, a jedna će trećina biti takozvani glazbeno-pedagoški dio gdje će djeca i mladi biti upoznavani s klasičnom glazbom.

Moderni izgled i savršena akustika

Švicarski arhitekti Jacques Herzog i Pierre de Meuron koji su projektirali i Olimpijski stadion u Pekingu, kod gornjeg dijela nove filharmonije odlučili su se za staklenu fasadu. Srce nove građevine predstavljat će velika koncertna dvorana s 2150 mjesta u gledalištu.

Za savršenu akustiku brine se Japanac Yasuhisa Toyota, najveći svjetski stručnjak na tom području. Da bi se sa svakog pojedinog mjesta u gledalištu moglo uživati u savršenom zvuku, za planiranje akustike izrađen je posebni model građevine u omjeru 1:10.

Klasična glazba za široki krug ljudi

Za program nove filharmonije bit će nadležan Bečanin Christoph Lieben-Seutter. On ovu ustanovu želi učiniti jednom od najboljih na svijetu, ali i kućom za sve slojeve publike. On ističe da se oduševljenje mora prenijeti na grad, da se ljude mora pozivati, iznenaditi, obraćati im se.

"Ne možeš jednostavno organizirati koncert, otvoriti vrata, objesiti plakate i čekati da ljudi dođu", smatra budući intendant. On također želi približiti klasičnu glazbu što je moguće širem krugu ljudi. I ne samo to, u koncertnim dvoranama svoje mjesto bi trebali dobiti i drugi glazbeni pravci poput jazza i šlagera.

Financijska vreća bez dna?

Ono što sigurno nikome nije potrebno loše su vijesti poput one o neplaniranom povećanju troškova izgradnje. Do sada se polazilo od svote od 241 milijuna eura, no početkom travnja investitor je zatražio više novca. Hamburški Senat je odobrio dodatnih 10 milijuna eura, no ni to očito neće biti dovoljno.

Unatoč tome, gradonačelnik Hamburga Ole von Beust brani ovaj projekt i kaže da on ima samo onda smisla ako zaista zadovoljava najviše standarde. "Možete graditi jeftinije, ali to više nije magnet koji trebate da biste privukli međunarodne umjetnike", kaže hamburški gradonačelnik. Osim toga, kako ističe, iskustva drugih, poput onih iz Sydneya i Bilbaoa, pokazuju da se to na kraju isplati. Jer, time se u grad privlače brojni turisti s većom kupovnom moći od čega će na kraju koristi imati svi.