DW navršava 70 godina – i sve je važniji

„Crveni izlazni pečat je uklonio posljednju prepreku“, naveo je dopisnik DW Jurij Rešeto u ožujku prošle godine. „Van iz Ruske Federacije, pravac u EU. Malo prije ponoći dozvoljeno mi je da napustim ruski teritorij."

Bila je hladna zimska noć kada je Rešeto, šef moskovskog studija DW-a, mostom prešao iz ruskog Ivangoroda u estonsku Narvu. On je bio posljednji novinar DW-a u Rusiji. Svi su otišli kad je Moskva njima i DW-u zabranila rad. U očima Kremlja, DW se ubraja u „strane agente“.

„Enorman pritisak na slobodu medija"

Ovih dana Deutsche Welle obilježava sedam desetljeća postojanja. Upravo primjer Rusije pokazuje da su novinari širom svijeta pod raznim pritiscima, pa tako i novinari DW-a. „Enorman je pritisak na slobodu medija i zato je naš zadatak i dalje enormno važan", kaže glavni ravnatelj DW-a Peter Limbourg.

U DW-u postoji poseban odjel koji se bavi sigurnošću putovanja i hitnim slučajevima – taj odjel ima sve više posla. Čak i u Njemačkoj može doći do incidenata, recimo kod izvještavanja s prosvjeda ekstremnih desničara.

Ali, prije svega vlada zabrinutost za kolege u zemljama poput Rusije i Afganistana, u nekim državama Afrike i Latinske Amerike. Novinare DW-a se privodi i napada.

Početkom veljače je poznati voditelj DW-a Džafar Abdul Karim sa svojim timom morao otkazati snimanje emisije u Bagdadu i brzo napustiti Irak nakon prijetnji. Kako je rekao, visoki irački dužnosnici su na njega i kolege s DW-a stvarali sve veći pritisak.

Tako izgleda svijet u kojem DW izvještava danas. A počelo je prije 70 godina riječima: „Poštovane i drage slušateljice i slušatelji u udaljenim zemljama..." To je u pozdravnom govoru rekao predsjednik Zapadne Njemačke Theodor Heuss 3. svibnja 1953. godine.

U tom prvom emitiranju Radija DW rečeno je da će zadatak novog radija biti „prenijeti slušateljima u inozemstvu političku, ekonomsku i kulturnu sliku Njemačke“.

DW, tada smješten u Kölnu, najprije je na kratkim valovima izvještavao u inozemstvu samo na njemačkom, a onda su idućih godina uslijedili i programi na stranim jezicima. Od 1992. postoji DW televizija, a onda i online-ponuda.

Internet sve važniji

Kratkih valova odavno više nema. „Uspjela nam je digitalizacija, imamo jasnu strategiju. Mi smo međunarodna medijska kuća s jasnim fokusom na korisnike", kaže glavni ravnatelj Limbourg.

Danas DW sve više koristi internet, društvene mreže i partnerske medije širom svijeta. Limbourg vodi DW već skoro deset godina i povećao je njegov međunarodni značaj.

Danas postoje DW-ponude na 32 jezika. DW se koncentrira na pametne telefone kao uređaje pomoću kojima čitatelji i gledatelji najčešće pristupaju sadržajima.

Osim toga, Akademija DW je vodeća njemačka organizacija za međunarodni medijski razvoj. Od 1965. je školovala desetke tisuća novinara iz raznih zemalja.

Na sedamdesetu godišnjicu DW-a stanje u svijetu je pomalo slično razdoblju Hladnog rata, vremenu kada je osnovan DW. Sloboda medija i govora ugrožena je u mnogim zemljama.

„Međunarodno novinarstvo je pred velikim izazovom da ostane dostupno ljudima jer se autokrati trude da nas blokiraju ili čak cenzuriraju. Mislim da to ono što ugrožava međunarodno novinarstvo", kaže Limbourg.

Protiv antisemitizma i rasizma

Krajem 2021. godine su se na račun DW-a čule optužbe vezane za antisemitizam. Radilo se o objavama na društvenim mrežama od strane pojedinih suradnika redakcije na arapskom jeziku, kao i o uređivačkoj politici nekih partnerskih medija. Pričalo se i o redakcijskim greškama u izvještavanju o Izraelu.

Na optužbe je, kako kaže Limbourg, DW reagirao odlučno i naredio je provjeru optužbi od strane neovisne komisije. S nekim suradnicima je prekinuta suradnja.

„Za takve svjetonazore kod nas nema mjesta. A neovisna komisija je potvrdila da su redakcijski sadržaji DW-a u ovom pogledu besprijekorni", dodaje glavni ravnatelj.

Limbourg ukazuje da je DW pokrenuo niz obveznih tečajeva i radionica, kojima se svi zaposleni još jednom upoznaju s vrijednostima koje DW treba predstavljati. To je jasan signal protiv rasizma, antisemitizma i diskriminacije.

„Ljudi nas čuju, vide i čitaju“

U dva sjedišta, u Bonnu i Berlinu, danas radi oko 3.700 ljudi iz preko 60 zemalja. Time je DW vjerojatno multikulturalno sredstvo informiranja više nego ijedna druga institucija u zemlji.

O svom dosadašnjem mandatu Limbourg kaže da je proračun „znatno povećan“. Ipak, on zastupa nedavno najavljene rezove koji će najviše pogoditi sportsku redakciju DW-a. Jer, kako rastu pritisci na demokraciju i medije u svijetu, tako rastu i izazovi za DW, pa i troškovi.

Od početka ruske agresije veliki broj novinara DW-a izvještava iz Ukrajine. Moskovski studio je pak izmješten u letonsku Rigu.

„Tu smo, nismo mrtvi ni ušutkani. Odavde možemo govoriti što hoćemo“, kaže šef studija ruskog programa u Rigi Jurij Rešeto. „Ljudi nas čuju, vide i čitaju.“

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu