1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Dvojbe Srbije: kako Šešelja vratiti u Haag?

Ivica Petrović31. ožujka 2015

Vođa Srpske radikalne stranke i haški optuženik Vojislav Šešelj morat će se vratiti u Haag. To zahtijeva Žalbeno vijeće Suda. Zahtjev je naišao na oštre kritike srpskih vlasti.

https://p.dw.com/p/1Ezrt
Serbien Belgrad Anti-Regierungskampagne Vojislav Seselj
Foto: picture-alliance/dpa/A. Cukic

Povratak Vojislava Šešelja u Srbiju i njegovo privremeno puštanje na slobodu ocijenjeni su svojevremeno kao pokušaj destabilizacije srpske vlade i potez koji može ugroziti političku stabilnost u Srbiji. Očekivalo se da će Vojislav Šešelj, kao nekadašnji šef sadašnjim čelnicima srpske države, predsjedniku Srbije Tomislavu Nikoliću i premijeru Aleksandru Vučiću, krenuti u žestok politički obračun s dojučerašnjim suradnicima. Pretpostavljalo se da, kao netko tko dobro poznaje sve političke tajne Vučića i Nikolića, vođa radikala može ugroziti njihove pozicije i popularnost sada vladajuće Srpske napredne stranke (SNS). To se, ipak, nije dogodilo.

Vojislav Šešelj je po povratku iz Haaga održao jedan relativno skroman miting u Beogradu, kao i jedan još manji prosvjed povodom godišnjice NATO-ovog bombardiranja Srbije (naslovna fotografija), i to je otprilike bilo sve. U javnim nastupima po medijima, kao i na stranačkim konferencijama za novinare, nije, kao što su mnogi predviđali, otkrio nikakve kompromitirajuće podatke o Vučiću i Nikoliću i s te strane se može reći da nije u nekoj značajnijoj mjeri naudio sadašnjim vlastima. Po strani je inače u čitavoj priči ostalo i zdravstveno stanje Vojislava Šešelja, iako je to navedeno kao jedan od razloga za njegovo privremeno puštanje na slobodu.

Aleksandar Vučić
Aleksandar Vučić: "Šešelj nije tema"Foto: DW/B. Marx

Najnoviji zahtjev Žalbenog vijeća Tribunala nije baš naišao na oduševljenje vlasti. Ponovo su se pokrenule priče o pokušaju destabilizacije Srbije, a tome je samo doprinijela činjenica da je Vojislav Šešelj ponovio svoj stav da se dobrovoljno neće vratiti u Haag. Je li pri tome mislio da će pružati otpor, kao i kakav i u kojoj mjeri, ostavljeno je na procjenu srpskim vlastima. Premijer Aleksandar Vučić je tim povodom već izjavio da „Šešelj nije tema", već da njegov (Vučićev, op. ur.) govor "povodom 16 godina NATO-agresije nije naišao na simpatije u svijetu“, i ocijenio da su „obje odluke u vezi Šešelja nemoralne“. Ministar u srpskoj vladi Aleksandar Vulin smatra da je odluka o vraćanju Šešelja „usmjerena ka destabilizaciji Srbije, rušenju vlade i smjeni premijera Vučića“. Odluku Žalbenog vijeća kritizirali su i srpski pravni stručnjaci koji ističu da „kada netko provede preko deset godina u pritvoru, to više nema veze s vladavinom prava“.

Priprema li se presuda Šešelju?

Direktor Centra za praktičnu politiku Dragan Popović kaže za DW da oko ove odluke Žalbenog vijeća više nema dileme i da se Vojislav Šešelj mora vratiti u Haag. „On se tamo svakako mora vratiti, barem do sljedeće odluke Raspravnog vijeća. U svakom slučaju, mislim da je čitavo suđenje Šešelju, bez obzira na njegovo ponašanje, kršenje ljudskih prava Vojislava Šešelja, jer je riječ o nezabilježenoj dužini pritvora u ovom dijelu svijeta“, smatra Popović. „Zato i mislim da ova odluka Žalbenog vijeća ide u pravcu ubrzanja donošenja konačne presude. To suđenje je završeno prije više od četiri godine i nema nikakvog razloga da se ta presuda ne donese.“

„Odluka iz Haaga nije iznenađenje“, ocjenjuje za DW novinar Slobodan Stupar, „i ona svakako neće biti prijatna za vladu Aleksandra Vučića. Ali, ova vlada je uradila more neprijatnih stvari, tako da ne očekujem da će previše oklijevati da i praktično Šešelja ponovo vrati u Haag. Dovoljno je samo da domaći mediji ništa o tome ne pišu, i Šešelj će biti na aerodromu na putu za Haag“, kaže Stupar. „U Srbiji gotovo da više nema nezavisnih medija, tako da se ne može govoriti o tome da bi mediji mogli utjecati na javno mnijenje povodom Šešelja i njegovog povratka u Haag. Zato mislim da to neće previše utjecati, kako na javno mnijenje, tako i na političku situaciju u Srbiji.“ Stupar kaže da je sigurno da ljudi iz vlade već sada smišljaju kako da najjeftinije prođu i ispune ovu obvezu vraćanja Šešelja u Haag. „Nakon povratka iz Haaga vidjelo se da, nakon toliko godina to više nije onaj Šešelj, da on nema ni logistiku kakvu je nekada imao i da se taj balon nacionalizma prilično ispuhao u Srbiji nakon brojnih političkih i vojnih poraza", primjećuje Stupar.

„Svakako da Šešeljeva najava da se dobrovoljno neće vratiti u Haag komplicira čitavu situaciju“, ocjenjuje Popović. „To znači da on može pokušati u svom stilu napraviti od toga neku političku predstavu. S druge strane, policija ga mora uhititi, to je prosto naša zakonska obveza, i tu sad više nema prostora za bilo kakvu odluku vlade da li to hoće ili neće da uradi. Sada će biti zanimljivo kako će srpska vlada to politički izvesti, a da pri tome izazove što manje problema“, kaže Popović.

Haag smanjuje podršku eurointegracijama

Što se tiče izazivanja političke nestabilnosti zbog toga, to zavisi od političke snage Vojislava Šešelja, nastavlja Popović. „Ja vjerujem da je Šešelj politički klaun, da nema neku posebnu snagu i da on više služi različitim, da kolokvijalno kažem, različitim gazdama u različitim trenucima kada treba uglavnom neki prljavi posao da se završi. Policija je svakako dobro obučena za tako nešto, ali opet kažem sada sve zavisi od političke mudrosti vlasti kako će se to izvesti, a da ne dođe do nekih sukoba, iako ne očekujem da će to toliko daleko otići“, navodi Popović.

„Aktualna vlast već dugo sve što se dešava doživljava kao napad na sebe, na državu, pošto su poistovjetili sebe i državu, tako da, ako i ovo budu nastavili iskorištavati za jeftinu propagandu, to će biti loše“, kaže Popović. „Jer, ako se to bude nastavilo, to će onda opet otvoriti prostor za teorije zavjere, vidjet će se kao još jedan dokaz neprijateljstva Haškog tribunala, i na kraju, pošto se to često povezuje, imat će utjecaja i na europske integracije. A prema najnovijim istraživanjima, sve je manja podrška građana Srbije Europskoj uniji i mislim da će sve ovo utjecati da se ta podrška i dalje smanji“, zaključuje Popović.