Društveni mediji protiv terorističke propagande

Slike imaju veliku simboličku moć u širenju straha, kao na primjer zastava Islamske države koja se vijori u antičkom rimskom teatru sirijskoga grada Palmire. Teroristi su na istom mjestu u srpnju 2015. snimali pogubljenja desetaka vladinih vojnika. Propaganda Islamske države u kojoj se insceniraju pogubljenja kruži internetom - dijelom i na velikm platformama poput Youtubea ili Facebooka.

Tome bi sada trebao doći kraj. Facebook je najavio da će se zajedno s YouTubeom, Microsoftom i Twiterom ciljano djelovati protiv terorističkih sadržaja. Ove četiri platforme žele uspostaviti zajedničku bazu podataka u kojoj bi vršili razmjenu foto-materijala s terorističkim sadržajem.

To bi trebalo funkcionirati pomoću takozvanih "hashova". Fotografije i video materijal kojima se veliča nasilje i koji bi zato morali biti uklonjeni, bit će prekriveni jednom vrstom digitalnog otiska prsta. Tako bi operateri mogli spriječiti nove pokušaje postavljanja tog materijala. Ono što je sada novo je to da će ti takozvani "digitalni otisci prsta" završiti u zajedničkoj bazi podataka tako da svi operateri mogu imati pristup saznanjima drugih. "Mi ćemo se koncentrirati na to da se u budućnosti uvežemo i s drugim operaterima", priopćeno je iz Facebooka.

Društvene mreže ipak "žive od klikova"

No, svaka internetska platforma odlučuje sama za sebe, prema vlastitim kriterijima, jesu li pojedini sadržaji terorističkog karaktera ili ne. Za Youtube, na primjer, važi pravilo da se neki video materijal uklanja tek kada ga prijave korisnici. Kada je Islamska država 2014. postavila snimak na kojemu se vidi ubojstvo novinara Jamesa Foleyja, YouTubeu je trebalo sedam dana da ukloni propagandni video. A do tada ga je pogledalo oko deset milijuna korisnika. A ne treba zaboraviti da YouTube, kao i druge internetske platforme, živi od klikova.

Chan-jo Jun sa skepskom gleda na ovu novu antiterorističku incijativu internetskih platformi. Taj odvjetnik, stručnjak za IT pravo, početkom studenog vodio istražni proces protiv vlasnika Facebooka, Marka Zuckerberga zbog sumnje da je poticao huškanje naroda. "Facebook do sada niti jednom nije uspio da s vlastitih stranica ukloniti terorističku propagandu", žali se on u razgovoru za DW. "Razlog je taj što Facebook briše propagandne i nasilne sadržaje tek kada ih popratni tekst podržava", objašnjava Jun. Facebook, na primjer, neće ukloniti fotografiju djevojčice s odrubljenom glavom ako se u postu taj čin osuđuje.

Twitter, Facebook, YouTube i Microsoft se u svojoj inicijativi koncentriraju samo na fotografije i video materijal. A kako će se odnositi prema terorističkoj propagandi u tekstualnom obliku, Facebook nije naveo. Osim toga, u ovoj incijativi se uopće ne govori o rasizmu, seksizmu ili lažnom izvještavanju ("Fake News"). A upravo zbog toga su u posljednje vrijeme društvene mreže žestoko kritizirane.