Da nije Europskog parlamenta …

Barroso je mogao proći još puno gore. Da je i dalje podržavao bugarsku kandidatkinju Rumianu Želevu i tu onatoč svim sumnjama u njezine stručne sposobnosti i osobne kvalitete, u tom slučaju vjerojatno bi Europski parlament odbacio cijelu Europsku komisiju, a to bi i za samog Barrosa bio kraj.

Bugarka Želeva je svojom ostavkom zapravo spasila Barrosa, ali stari i novi predsjednik Komisije ipak je pretpio štetu. Pokazalo se naime da očito nije ništa naučio iz svojih pogrešaka. Još 2004.godine namjeravao je za povjerenika za pravosuđe postaviti talijanskog kandidata Rocca Buttiglionea. Kao kandidat za tadašnju Europsku komisiju Buttiglione je prilikom ispitivanja u Europskom parlamentu razočarao svojim prezirnim izjavama o homoseksualcima i predstavljanjem ultrakonzervativne slike o ženama. Barroso je tada do kraja podržavao ovog talijanskog političara, ali na koncu je Buttiglione ipak morao odustati od funkcije. Već tada Barroso je morao prepoznati da europski zastupnici neće prihvatiti spornog kandidata.

Europski parlament vratio vjerodostojnost i povjerenje u EU

I ovoga puta, možda još i više nego prije šest godina, ugled Europske unije spasio je Europski parlament. Ova europska institucija ne podrazumijeva svoj posao kao glasačka mašinerija već uzima svoju ulogu kontrolnog organa vrlo ozbiljno. Političke frakcije nisu popustile iskušenju vođenja sitničave stranačke politike prema kojoj je nakon konzervativne Želeve sada trebalo odbaciti možda još jednog lijevog kandidata. Europski parlament svojim djelovanjem i postupkom vratio je « poljuljanoj » Europskoj uniji povjerenje i vjerodostojnost i to zaisgurno na mnogo bolji način nego bi to učinio bilo koji govor šefova država ili vlada zemalja članica.

Europski parlament svoje kontrolne ovlasti trebao bi koristiti češće, a ne samo svakih nekoliko godina, kada se radi o sastavu nove Europske komisije. Bilo bi poželjno da kontrolira i oko stručnih pitanja. Lisabonski sporazum koji je upravo prije nekoliko tjedana stupio na snagu proširuje prava Europskog parlamenta, a sada je na europskim zastupnicima da ta prava iskoriste.

Prva prilika bila je bila sredinom proteklog tjedna kada je Europski parlament zatražio od Europskog vijeća da odgodi stupanje na snagu dogovora o SWIFT-u kojim Europska komisija i zemlja članice EU-a dopuštaju SAD-ovim istražiteljima za terorizam da provjere bankovne podatke većine Europljana i to unatoč velikim upozorenjima stručnjaka za zaštitu osobnih podataka. Time su europski zastupnici još jednom pokazali da su istinski čuvari interesa građana.

Autor: Alen Legović, Bruxelles