Da li je Turska Bošnjacima matična zemlja?

Turski predsjednik Gul će tijekom posjete BiH svojim sugovornicima pokušati približiti prirodu politike Turske na Balkanu. Politolog Erhan Tuerbedar, koordinator Studija za Jugoistok Europe pri fondaciji TEPAV u Ankari, aktualnu politiku Turske prema BiH ocjenjuje na ovaj način:

„Sadašnja Vlada Turske se prema BiH ophodi na neki način kao neka vrsta matične države. U Turskoj se naime dugo raspravlja o tome kako bosanski Srbi i bosanski Hrvati imaju svoju matičnu državu, a da Bošnjaci takve države nemaju, odnosno da u tom smislu ne postoji ravnoteža."

Unatoč tome što u Turskoj postoji veliki broj onih koji se zalažu za ovakav odnos Ankare prema BiH, Tuerbedar naglašava da ova ideja nije kod svih u Sarajevu dobrodošla: „U BiH nema previše ljudi koji bi Tursku shvatali kao matičnu državu, ali ima onih kojima je drago što im Turska pokušava pomoći. Drago im je vidjeti da nisu prepušteni sami sebi. Ono što Turska od samog početka nastoji uraditi je na neki način izmiriti politički blok Bošnjaka," kaže Tuerbadar.

Turska protiv Dodika

No pomoć Turske, točnije njenu pojačanu ulogu na Balkanu, u prvom redu ne žele bosanski Srbi. Poznata je izjava predsjednika Republike Srpske Rajka Kuzmanovića, koji je rekao „nismo baš sretni što se na Balkan uvlači politika Turske". A premijer RS-a Milorad Dodik je nakon boravka u Jeruzalemu ustvrdio da je i Izrael zabrinut zbog uloge Turske u BiH.

Tuerbedara ovo ne čudi s obzirom da, kako kaže, Dodik radi upravo ono čemu se Turska protivi. U tom smislu posebno je važna uloga EU-a jer, prema njegovim riječima, Dodik ima za cilj „dovesti Zapad u situaciju da digne ruke od BiH, da kaže: 'Eto pokušali smo sve uraditi, ali od toga nema ništa'. Tu je Turska osjetila prazninu i zbog toga je uskočila sa svojom diplomatskom aktivnošću."

Nema govora o neoosmanizmu

Stoga mišljenja nekih orijentalista da na pojačani angažman Turske ne samo u BiH, već i na cijelom Balkanu, treba gledati kao na dugoročnu politiku koja se zasniva na neoosmanskoj ideologiji, Tuerbedar ne dijeli. On navodi kako se turska vanjska politika mora promatrati u širem kontekstu, s ciljem da maskimalizira prije svega gospodarske interese zemlje. Turska više ne želi biti samo pasivni igrač na međunarodnoj sceni, kaže Tuerbedar.

No općenito s obzirom na probleme s kojima se Turska u ovom trenutku susreće na vanjskopolitičkom planu, pokušaj djelovanja u BiH može se promatrati i na drugi način: „Imate problem sa Izraelom, imate neriješeno pitanje Cipra, imate neuspjelu inicijativu prema Armeniji, tako da je jedini prostor gdje je turska vanjska politika na neki način uspješna i gdje se pokušava plasirati u stvari BiH i Zapadni Balkan."

Razmimoilaženja Moskve i Ankare

Predviđanja nekin zapadnih politologa da će u budućnosti glavnu riječ na Balkanu voditi ne SAD i EU, već Rusija i Turska, Tuerbedar ne dijeli. On, međutim, napominje da odnosi Moskve i Ankare po pitanju BiH ne mogu pomoći zemlji: „Pomiriti Ankaru i Moskvu kad je u pitanju BiH bilo bi kao pomiriti Milorada Dodika i Harisa Siljadžića, a to bi već spadalo u domen političke naučne fantastike," kaže Tuerbedar.

On istodobno naglašava da postoji minimun kompromisa koji mora biti ostvaren, a u kojem moraju sudjelovati svi. Samo angažman Turske nije dovoljan.

Autorica: Zorica Ilić

Odg. urednik: Z. Arbutina