Crnogorci trbuhom za kruhom – u Podgoricu
15. svibnja 2011
Prvi popis stanovništva od kad je Crna Gora postala neovisna država, pokazao je da u njoj živi 625.266 stanovnika. Javnost je iznenadio podatak da se broj povećao samo za pet tisuća. „Broj stanovnika godišnje je rastao za 640, što je značajno manje u odnosu na razdoblje između prijašnja dva popisa 1991. i 2003. godine, kada je stanovništvo Crne Gore prosječno godišnje raslo za 2.900 stanovnika“, objašnjava Maja Baćović, profesorica demografske analize na Ekonomskom fakultetu u Podgorici.
Trećina stanovništva u Podgorici
U Podgorici se, međutim, ne osjeća da je trend rasta stanovništva u opadanju. Zadnjih 8 godina, broj stanovnika glavnog grada Crne Gore porastao je za čak 50 tisuća. „Najveći broj stanovnika ima Podgorica – 187.185, što je 30 posto ukupnog stanovništva Crne Gore. Slijede Nikšić i Bijelo Polje, u kojima je, zajedno s Podgoricom, koncentrirana polovica crnogorskog stanovništva“, podaci su popisa, koje je predstavio Božidar Popović iz Zavoda za statistiku.
kompleks zavala u budvi
Razlog je očigledan – ljudi su išli trbuhom za kruhom. „To su općine koje uglavnom bilježe više stope gospodarskog rasta. Uz Podgoricu, Bijelo Polje i Nikšić, tu su Bar, Budva, i Tivat, dok u svim ostalim općinama, ako nije zabilježena stagnacija kao u Beranama i Kotoru, postoji značajan pad broja stanovnika“, analizira podatke profesorica Baćović.
Popis je pokazao da se nastavlja trend napuštanja gradova na sjeveru. Tako Plav i Šavnik sada imaju po tisuću stanovnika manje nego na prethodnom popisu 2003. godine.
U Budvi i Šavniku više stanova nego ljudi
Popis je zabilježio i veliki građevinski rast u zadnjih osam godina. U odnosu na 2003. godinu, broj stanova je porastao za 27 posto. Na svaka dva stanovnika po jedan stan. U Budvi i Šavniku je, međutim, gotovo obrnuta situacija, pa je broj stambenih jedinica veći od broja stanovnika. No, tu počinje i završava svaka sličnost između ove dvije općine. „Za razliku od Budve, u kojoj je bila intenzivna izgradnja stanova u prethodnih desetak godina, situacija u Šavniku je ovakva upravo zbog iseljavanja stanovništva“, zaključuje Popović iz Zavoda za statistiku.
15. srpnja će Zavod za statistiku priopćiti rezultate popisa koji se odnose na naciju, vjeroispovjest i jezik.
Autorica: Jelena Kulidžan, Podgorica
Odg. ur.: Snježana Kobešćak