Crna Gora: izvanredni izbori pred vratima

Politička nestabilnost koja u Crnoj Gori, s kraćim pauzama, traje praktično dvije godine od posljednjih parlamentarnih izbora, najvjerojatnije će biti riješena izvanrednim izborima u sljedećih nekoliko mjeseci. Jer, nema dogovora o formiranju nove Vlade.

U međuvremenu su državu vodile dvije Vlade, vlada stručnjaka Zdravka Krivokapića i manjinska Dritana Abazovića, ali su obje srušene u parlamentu.

Parlamentarna većina od prije dvije godine, koja je tada nakon tri desetljeća na izborima pobijedila Demokratsku partiju socijalista (DPS) predsjednika Mila Đukanovića, ni nakon sedam sastanaka se nije uspjela dogovoriti o novoj Vladi.

Đukanović će narednih dana najvjerojatnije pozvati Skupštinu na skraćivanje mandata, kako bi se izišlo na izbore. To je i sam nagovijestio prethodnih dana.

Stara parlamentarna većina se nije uspjela dogovoriti o vladi jer je prvo zapelo oko toga tko će biti novi premijer, a kada se kao kompromisno rješenje pojavio čelnik Demosa Miodrag Lekić, Abazovićeva URA nije htjela potpisati za njegovu kandidaturu s obzirom na to da nije dogovorena raspodjela resora.

Abazović je tražio da URA i njeni partneri iz sadašnje vlade, Socijalistička narodna partija (SNP) i albanske stranke, imaju kontrolni paket vlade odnosno jedno ministarstvo više nego ostale stranke – Demokratski front (DF), Demokrate, Prava i Ujedinjena Crna Gora. Na to većina ovih stranaka nije htjela pristati jer su jače od URA u parlamentu.

I dok Abazović kaže da je URA u pregovorima napravila ustupke i da nije točno da se radi o ucjeni, jedan od sudionika pregovora, čelnik Prave Crne Gore Marko Milačić, direktno krivi URA i Abazovića za propast pregovora.

„S obzirom na to da se URA nije pojavila na posljednjem sastanku stare parlamentarne većine, jasno je da Abazović nije ni želio dogovor nego da s pozicije premijera u tehničkom mandatu priprema izvanredne parlamentarne izbore“, kaže Milačić za DW.

„Mislim da će do kraja izgurati zamisao da ova Vlada pripremi izbore, a to je Vlada njegove URA-a, SNP-a, ali i DPS-a i SDP-a“, dodaje Milačić.

On ipak poziva Abazovića i njegovu stranku da „ostave po strani stranačke interese i daju potpis Lekiću da bude mandatar“ te da „ispune volju građana od 30. kolovoza 2020. godine".

URA je pak poručila da čeka zajedničku ponudu Demokratskog fronta i Demokrata o tome kako vide izgled vlade. „Ako nema dogovora, idemo na izbore", jasni su u URA.

Neozbiljno pregovaranje

Stara većina odavno je posvađana, posebno URA i Demokrati. Prvo je URA početkom godine zajedno s DPS-om srušila Krivokapićevu Vladu koju su podržavale Demokrati. Zatim su prije mjesec dana Demokrati, Prava i Ujedinjena Crna Gora zajedno s DPS-om srušile Abazovićevu Vladu.

Urednica političke rubrike u dnevnom listu „Vijesti“ Mila Radulović smatra da su pregovori stare parlamentarne većine propali zbog odsustva dobre volje.

„URA već ima ključne pozicije u vladi i nije joj interes da dobije manje od toga, a Demokrate su postale veoma kooperativne kad su shvatile da URA neće dogovor. Ukratko, svi gledaju partijski interes i ne zanima ih sudbina društva ni ekonomska kriza koja će pogoditi građane, posebno najsiromašnije“, smatra Radulović.

Na pitanje tko će iz stare većine u očima birača iz ovog natezanja kao pobjednik, Radulović odgovara da građani nemaju razumijevanje ni za jednu stranku, jer su prethodnih dana pokazale neozbiljnost. Ipak, dodaje: „Ako je suditi po reakcijama na društvenim mrežama, mogu profitirati Demokrati koji su marketinški poslale poruku da su spremne na odricanje, ali i jedan od čelnika DF-a Andrija Mandić koji je zaista pokazao dobru volju kako bi omogućio dogovor."

Radulović vjeruje da će sadašnja Abazovićeva Vlada u tehničkom mandatu voditi zemlju do izbora. Đukanović je poručio da se nada kako će izbori biti u naredna dva do tri mjeseca.

Izbori vraćaju Đukanovića u igru?

Urednica „Vijesti“ kaže da je moguće da nakon novih izbora iste ove stranke pregovaraju o formiranju nove Vlade. Pridružila bi im se, vjerojatno, i nova snaga nazvana „Europa sad“ koju vode bivši ministri u Krivokapićevoj Vladi, Milojko Spajić i Jakov Milatović.

„Bila bi to opet šarena družina za istim stolom. Ako ih građani ne kazne na izborima jer su ostali dosljedni stranačkom zapošljavanju, nisu priveli pravdi one koji su se nezakonito bogatili, nisu građanima ponudili bilo kakav napredak, bojim se da se ovo cjenkanje i šarlatanstvo može ponoviti“, kaže Radulović.

Milačić, s druge strane, tvrdi da DPS nema nikakve šanse na izvanrednim parlamentarnim, ali ni na lokalnim izborima u četrnaest gradova 23. listopada.

„Što se tiče formiranja Vlade nakon izvanrednih parlamentarnih izbora, o tom – potom. Međutim, nije sigurno da li bi URA i Abazović nakon tih izbora bili s nama ili bi otišli s DPS-om s obzirom na njihovu suradnju u manjinskoj Vladi tijekom posljednjih šest mjeseci“, kaže Milačić.

Novinarka Radulović pak kaže da je propast pregovora stare većine vjetar u leđa za DPS i samog Đukanovića.

„Ovo je još jedan dokaz da mu nisu dorasli, pa i dalje nema ozbiljnu političku konkurenciju koja bi mogla uspostaviti vladavinu prava, građansko društvo i uvesti državu u Europsku uniju. Bojim se da velika apstinencija na izborima zbog neozbiljne alternative DPS-u može vratiti tu stranku kao ozbiljnog igrača, posebno zbog širokog saveza koji je napravio oko sebe za lokalne izbore“, zaključuje Radulović.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu