"Brdo-Brijuni" - snovi i realnost

Čelnici procesa „Brdo-Brijuni“ potvrdili su da je stabilnost „ključ ogromnog potencijala jugoistočne Europe“ i „jamac njezine konsolidacije u Europsku uniju“. Obvezali su se da će graditi međusobno povjerenje, promovirati istinu i vladavinu prava, pomagati jedni drugima u procesu europskih i NATO-integracija, rješavati preostala otvorena pitanja i suzdržavati se od retorike koja podiže napetosti i stvara političku nestabilnost. Obećali su da će tražiti rješenja za globalne prijetnje – migrantsku krizu i terorizam, sprječavati odlazak mladih iz regije, inzistirati na rodnoj ravnopravnosti te poboljšati ekonomsku konkurentnost. Najavili su unaprjeđenje regionalnih veza kroz zajedničke energetske, transportne i druge projekte, a sve to uz implementaciju europskih standarda.

Kritičari su, međutim, primijetili kako je i tijekom summita bilo jasnih znakova da su političke objave i balkanski popisi želja daleko od realnih mogućnosti, da praktično djelovanje pojedinih čelnika često nije u skladu s proklamiranim ciljevima i da se ovdašnji političari nerado odriču zapaljive retorike. Član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske (RS) Mladen Ivanić oštro je zamjerio predsjedavajućem Predsjedništva Bakiru Izetbegoviću što je na konferenciji za novinare nakon summita „Brdo-Brijuni“ podržao banjalučkog biskupa Franju Komaricu koji ovih dana trpi žestoke srpske kritike zbog usporedbe Banjaluke i Bleiburga. Zbog toga, poručio je Ivanić, njegove buduće reakcije „nikoga ne treba da iznenade“. Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić i predsjednik Kosova Hashim Thaci sjeli su za isti stol, zajedno s čelnicima BiH, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije i Slovenije, ali međusobno gotovo da i nisu komunicirali. I dok je Thaci, nakon polaganja cvijeća pred spomenikom ubijenoj djeci Sarajeva, pozivao na konačnu normalizaciju odnosa i međusobno priznanje Kosova i BiH, Nikolić je na zasebnoj konferenciji za novinare govorio o tome kako je u prošlosti bio spriječen da dođe u Sarajevo „jer mu nisu mogli jamčiti sigurnost“. Ipak, službeni posjet BiH najavio je za jesen ove godine.

Pojedini mediji primijetili su da se predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović ovoga puta s Nikolićem samo rukovala, dok se s Thacijem „dva puta poljubila“. U „otvorenoj raspravi“ s Nikolićem kazala je da Hrvatska ne blokira srbijanski put prema Europskoj uniji, ali inzistira na provođenju svih kopenhagenskih, madridskih i drugih europskih mjerila te ispunjenju obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Politički utjecaj aktera rata

Novinarka magazina Start BiH Rubina Čengić za Deutsche Welle kaže da je i sarajevski summit u sklopu procesa „Brdo-Brijuni“ pokazao koliko je nepovjerenje u BiH i regiji. Iza neuspjeha političara je, kako ističe, neznanje, neodgovornost i kriminal. „Političari ne znaju ili im nije stalo da nađu put ka boljoj sutrašnjici za svoje zemlje i regiju u cjelini. Umjesto naglašavanja sličnosti, zajedničkih potreba i mogućnosti suradnje, oni uporno inzistiraju na različitostima i prošlosti. U regiji su još uvijek utjecajni akteri prošlog rata, ako ne personalno, onda kao političke stranke. Za BiH je ovo poseban problem. Svaki javni istup koristi se za političku promociju. Približavaju se lokalni izbori, koji su posebno važni u Republici Srpskoj (RS) i zbog toga se svaka riječ uzima kao osnova za nastup i dokazivanje“, kaže Rubina Čengić.

Sudionici procesa „Brdo-Brijuni“ su u sklopu zajedničkog panela „Dogovor za novo doba“ prisustvovali i Summitu 100 poslovnih lidera jugoistočne Europe. Susret je protekao u razmjeni iskustava na euroatlantskom putu i pokojem prigovoru. Tomislav Nikolić zamjerio je crnogorskom predsjedniku Filipu Vujanoviću što granične sporazume s Kosovom rješava s vladom u Prištini, a ne onom u Beogradu. Vujanović se na ovu primjedbu nije posebno osvrtao, a svoj je nastup pred biznismenima regije iskoristio kako bi najavio borbu za trgovinske olakšice u okviru CEFTA-e (Sporazum o slobodnoj trgovini u srednjoj Europi, pri čemu su u toj organizaciji ostale još zemlje zapadnog Balkana i Moldavija, dok su ostale članice u međuvremenu članice Europske unije). Makedonski predsjednik Gjorge Ivanov slikovito je pojasnio kako se „u moru morskih pasa najbolje opstaje u jatu“ sugerirajući jačanje regionalnih ekonomskih veza. Priliku za jačanje takvih veza albanski predsjednik Bujar Nishani vidi u Jadransko-jonskom koridoru, zbog čega je zapadni Balkan nazvao „regijom budućnosti“.

Realizacija "Jugosfere"

Analitičari smatraju da Summit 100 poslovnih lidera jugoistočne Europe i drugi slični regionalni susreti vodećih poslovnih ljudi predstavljaju „odličnu priliku za daljnje umrežavanje gospodarstvenika“ i da bi politika trebala trasirati put ekonomiji, a ne otežavati ga raznim barijerama. Tuzlanski ekonomski stručnjak i direktor udruženja „Multi“ Admir Čavalić napominje da između regionalnih gospodarstvenika nikada nije bilo bitnih problema kada je biznis u pitanju.

„Ako pogledamo povijest ekonomskih odnosa država jugoistočne Europe, vidjet ćemo da samo politika može biti kočničar napretka i to u vidu recipročnih blokada i otežavanja privrednih odnosa. Svejedno, zajednička vizija EU-integracija, uvjetuje otvaranje granica i daljnje povezivanje ovdašnjih ekonomija, čime se realizira tzv. Jugosfera Tima Judaha. Pored mogućnosti realiziranja zajedničkih projekata, ovakvi susreti treba da pošalju još jednu u nizu poruka o imanentnosti ekonomske suradnje između država jugoistočne Europe. Domaća tržišta su jednostavno premala za biznis, tako da se mora težiti regionalnim, ali i globalnim ekonomskim integracijama. Najveće značenje Summita je u slanju pozitivnih poruka temeljenih na istinskom ekonomskom interesu, prije svega u oblasti energetike. Iako se biznis odvija i bez summita, potrebno je s vremena na vrijeme pokazati značenje navedenog u procesu regionalne integracije“, kaže Čavalić za Deutsche Welle.

Po okončanju Summita „Brdo-Brijuni“, makedonskom predsjedniku Gjorgu Ivanovu u Sarajevu je dodijeljena nagrada Isa beg Ishaković. Odbor za dodjelu nagrade je u predsjedniku Ivanovu prepoznao osobu koja „ističe zajedničke vrijednosti regije“. Domaćin procesa „Brdo-Brijuni“ 2017. godine bit će Makedonija.