Bitka za Sutjesku

Nakon što je u veljači Okružni sud u Banja Luci presudio u korist Centra za životnu prostor kada je riječ o studiji o izgradnji malih hidroelektrana (HE) u kanjonu rijeke Hrčavke, isto se dogodilo prije par dana u slučaju rijeke Sutjeske. Poništeno je rješenje o odobravanju Studije utjecaja na životni prostor malih HE planiranih u kanjonu Sutjeske u Nacionalnom parku “Sutjeska”. Centar za životnu prostor pokrenuo je cijelu priču zaštite Nacionalnog parka “Sutjeska” nakon što je Vlada Republike Srpske počela s izdavanjem koncesija za izgradnju malih HE prije nekoliko godina.

Obustavljene sve aktivnosti

“Posljednja presuda u vezi sa Sutjeskom nije kraj, ali je bitan korak u zaštiti prirode, kao i u slučaju Hrčavke jer su poništene obje Studije o utjecaju na životni prostor. Nadležno ministarstvo u oba slučaja najavilo je zahtjev za preispitivanje ove odluke pri Vrhovnom sudu ali su donijeli i zaključak da se obustavljaju sve aktivnosti na ovom području dok se ne usvoji prostorni plan RS-a”, kaže Nataša Crnković iz Centra za životni prostor.

Pomoćnik ministra za zaštitu okoliša Svjetlana Radusin kaže da će Ministarstvo obustaviti dalji postupak do usvajanja Prostornog plana područja posebne namjene za Nacionalni park „Sutjeska“ i zatražiti izvanredno preispitivanje odluke Okružnog suda: “I ovom slučaju postupit ćemo isto kao što smo postupili kada je riječ o presudi u vezi s izgradnjom hidroelektrane na Hrčavki. Ministarstvo obustavlja postupak do usvajanja prostornog plana i zatražit će izvanredno preispitivanje odluke suda, jer na to imamo pravo”.

Koncesionar "Drina Hydro Energy" iz Ugljevika planira izgraditi pet malih hidroelektrana, na Sutjesci i Hrčavki. Tim planovima od početka su se oštro protivile nevladine organizacije za zaštitu okoliša ali i lokalno stanovništvo koje smatra da će time biti narušen biodiverzitet cijelog prostora. Direktor “Drina Hydro Energy” Boro Katanić također najavljuje žalbu Vrhovnom sudu uz obrazloženje da je sve urađeno u skladu sa zakonskim procedurama. Ukoliko cijeli projekt “padne” Katanić ne isključuje mogućnost potraživanja do sada uloženih oko četiri milijuna maraka.

Koncesionar će tražiti naknadu?

“Sve su uradile licencirane kuće tako da tu nema problema. Tražit ćemo zaštitu kod Vrhovnog suda. Gubici su nam veliki, do sada je potrošeno četiri milijuna maraka na dokumentaciju a još nismo sigurni kako će se dalje sve odvijati. Nema pravog argumenta zbog čega bi se obustavila gradnja. Ako se utvrdi nečija krivnja tražit ću obeštećenje, ali neka pravosudne institucije rade svoje posao”.

Tri hidroelektrane planirane su na rijeci Hrčavki a dvije na Sutjesci. Borba za Nacionalni park Sutjeska počela je 2013. godine, a Centar za životni prostor uspio je peticijom građana obustaviti cijeli projekt. Peticiju je u veljači potpisalo preko šest tisuća građana s ciljem da se malim HE koje su planirane u NP “Sutjeska” ukine status objekata od javnog interesa. Tada je i prostorni plan povučen iz Narodne skupštine Republike Srpske s obzirom na to da se njime definirala tzv. zonacija Nacionalnog parka “Sutjeska”.

Dajemo bogatstvo

Nacionalni park „Sutjeska“ je najstariji i najveći nacionalni park u Bosni i Hercegovini. Obuhvaća područje Sutjeske sa strogim prirodnim rezervatom Perućica, dijelove planina Maglić, Volujaka, Vučeva i Zelengore. “Javni interes ne može biti kada imate privatnika u NP Sutjeska, kada imate Elektroprivredu koja gradi HE na rijekama koje su simbol BiH. Ako nekom u Europi kažete BiH, to ga odmah asocira na rijeke i šume. I vi sada dajete koncesije na male HE u NP Sutjeska, koji jedino uz NP Kozara i NP Una postoji”, kategoričan je bio Zdravko Krsmanović, poslanik NDP-a u Narodnoj skupštini RS, nakon što je povučen prostorni plan iz skupštinske procedure.

Borba i za izvore Sane

Međutim pored Sutjeske Centar za životni prostor borbu vodi i s izgradnjom hidroelektrana na gornjem toku rijeke Sane, u općini Ribnik. Centar traži hitno zaustavljanje izgradnje male HE “Medna” a protiv su posebno mještani koji tvrde da od početka izgradnje nemaju više pitku vodu a i ceste su im uništene.

„Nemamo vode za piće. Oni imaju crijevo, vodu su uveli, peru strojeve a mi nemamo pitke vode. Detonacije su jake, kuće se tresu a kuće su zidane od kamena“, rekao je jedan od lokalnih mještana tijekom nedavnih prosvjeda protiv nastavka gradnje HE “Medna”.

Investitor je “LSB Elektrane” iz Banjaluke pod okriljem kompanije “Interenergo” Ljubljana. Povodom cijelog slučaja i pritisaka javnosti oglasili su se priopćenjem u kojem navode da ovo poduzeće posjeduje svu potrebnu dokumentaciju za izgradnju male hidroelektrane "Medna" i da su netočne tvrdnje grupe građana da je područje izgradnje male hidroelektrane na bilo koji način ugroženo, jer je ovo poduzeće uradilo Studiju utjecaja na životni prostor, te prošlo zakonsku proceduru za dobivanje potrebnih dozvola.

Koncesionar tvrdi da ima podršku mještana

"LB elektrane" navodi i da "ima podršku mještana koji žive u okolini lokaliteta izgradnje male hidroelektrane ‚Medna‘“ i koji su „uvidjeli sve prednosti ove investicije".

Predstavnici Centra za životni prostor ne misle tako. Iako ovo područje nije zaštićeno, planirano je, kažu, da postane park prirode. Prva koncesija za izgradnju ovih hidroelektrana dodijeljena je još 2006. godine a od tada je promijenila četiri nosioca.

“Imamo pet sudskih postupaka koji su u vezi sa izgradnjom ove HE. Mislimo i dalje da glas razuma može sačuvati rijeku Sanu s obzirom na značaj jer je to rijeka prvog reda po klasifikaciji voda i vodotoka. U nedjelju 26.4. ponovo organiziramo prosvjede na izvorima rijeke Sane i pokazat ćemo zajedno koliko poštujemo prirodu i Sanu. Ne može se baš svaki dio zemlje prodati”.

Iako vlast tvrdi da im je stalo do zaštite prirode, postupci govore drugačije a u Centru za zaštitu životnog prostora tvrde da je nažalost došlo do prave “eksplozije” izgradnje malih hidroelektrana u RS, s obzirom na to da se tu obrće najviše novca. Jedini način je, poručuju, da sektor energetike doživi pravu reviziju u smjeru sve većeg korištenja obnovljivih izvora energije.