Bijeg iz Srbije u krilo njemačkog socijalnog sustava?

78 osoba. Toliko njih, ili bolje rečeno - toliko malo njih, građana iz Srbije i Makedonije je 2010. zatražilo azil u Njemačkoj.

2.435 osoba. Toliko je tražitelja azila iz Makedonije i Srbije u Njemačku došlo samo u rujnu ove godine. Ovi podaci iz njemačkog Ministarstvo unutarnjh poslova potaknuli su mnoge političare da zatraže da se za građane Srbije i Makedonije razmotri ukidanje odluke o slobodnoj, bezviznoj mogućnosti putovanja u Njemačku.

2009. ukinute su obavezne vize za građane ovih dviju zemalja, koji su željeli putovati u Europsku uniju. Od tada, a prije svega zadnjih nekoliko mjeseci, broj tražitelja azila iz ovih zemalja je drastično porastao.

Savezni ured za izbjeglice: "Sve je to iz ekonomskih razloga"

"Smatramo da se u slučaju priliva iz Srbije i Makedonije sasvim jasno radi o zloupotrebi liberalizacije viznog režima. A na to se sad mora i reagirati", izjavio je predsjednik Saveznog ureda za migraciju i izbjeglice (BAMF) Manfred Schmidt.

"Tu se radi i o prilivu relativno velikih obiteljskih klanova", objašnjava on u razgovoru za Deutsche Welle. Samo džeparac, koji im se trenutačno u Njemačkoj isplaćuje, iznosi otprilike koliko tri mjesečne plaće u Srbiji i Makedoniji. To su čisti ekonomski razlozi", kaže Schmidt. Problem prije svega predstavlja trajanje boravaka ovih ljudi u Njemačkoj. "Kad ljudi koji dolaze iz Srbije ili Makedonije u SR Njemačkoj mogu provesti osam tjedana ili četvrt godine, onda im je to (novac kojeg za to vrijeme dobiju) dovoljno da se u Srbiji ili Makedoniji finacijraju sljedećih pola ili tričetvrt godine."

Priličnu ulogu u svemu igra i presuda Saveznog ustavnog suda iz srpnja ove godine, po kojoj se iznos novca kojeg kao potporu od države dobivaju tražitelji azila, mora povisiti i izjednačiti s iznosima kojeg dobivaju i ostali socijalno ugroženi u Njemačkoj.

Friedrich: "EU mora ukinuti slobodno putvanje bez viza"

Savezni ministar unutranjih poslova Hans-Peter Friedrich sad želi da se razmotri odluka o ukidanju bezviznog režima za građane ovih dviju zemalja. Ministarstvo isto tako razmatra kako skratiti cijeli proces za one koji traže azil, odnosno - kako ih brže protjerati iz zemlje.

Friedrich govori o "neprihvatljivoj i sve češćoj zloupotrebi azila". Masovni priliv srbijanskih i makedonskih građana mora hitno biti zaustavljen, zahtijeva Minstarstvo unutranjh poslova. Slična su stajališta izrazili i ministri unutarnjih poslova saveznih pokrajina Hessen i Bavarske.

Friedrich pri tomu smatra da u rješavanju ovog problema mora sudjelovti i EU: "Mora biti moguće da EU što je brže moguće ponovno uvede vize za građane ovih zemalja." Osim toga, njemačko Ministarstvo unutarnjih poslova u intenzivno je kontaktu s vladama Srbije i Makedonije, navodi se u priopćenju ministra Friedricha.

Pro Asyl: "Potpuno neumjesno dizanje panike"

No Maei Pelzer, predstavnica novisne orgnaizacije Pro Asyl, smatra da se ova rasprava razvija u sasvim pogrešnom pravcu. "Tu se radi o potpuno neumjesnom dizanju panike i stvaranju pogešne atmosfere, neprijateljske u odnosu na izbjeglice", tvrdi ona. Dodaje da bi se to mogo negativno odraziti na atmosfreru općenito u zemlji. Pelzer podsjeća na 1992. kad su u Rostocku bile održani najveći prosvjedi upućeni protiv stranca u Njemčakoj od završetka Drugog svjetskog rata. "Ovakvo se strujanje brzo može pretvoriti u rasizam", upozorava Pelzer.

Dolazi zima, odlaze Romi

„Romi u sovjoj domovini često žive u siromaškim smještajima, u provizornim naseljima, u kojima po zimi uopće nisu zaštićeni od hladnoće", objašnjava ona. Stoga ona vjeruje da velik broj njih baš u jesen napušta svoju domovinu. Prema jednom izvješću Amnesty Internationala, 60 posto Roma u Srbiji živi u ekonomski lošim uvijetima a svaki treći pripadnik ove skupine nema pristup čistoj vodi. Životni vijek, posebno kod žena, je niži od prosjeka u Srbiji.

Osim toga, kaže Pelzer, broj zahtijeva za azil i nije tako visok. Njemačka bi tomu trebala pristupiti opuštenije. Priznavanje azila u Njemačkoj je ionako skoro jednako nuli. "U Francuskoj je drugačije", objašnjava ona. Tamo je Vrhovni sud odlučio da se ovim ljudima treba omogućiti posebna zaštita. "Nezamislivo je da se ovdje govori o zloupotrebi", smatra predstavnica Pro Asyla.