Berlin: Tri vjere, jedna bogomolja

Više od deset godina u Berlinu se planira i raspravlja o ideji o zajedničkoj zgradi tri monoteističke religije: judaizma, kršćanstva i islama. Nakon što su se radovi nekoliko puta odgađali, nedavno i zbog pandemije koronavirusa, projekt će sada i službeno biti pokrenut. I to u srcu starog Berlina. Za nešto više od dva mjeseca, u siječnju 2021. godine, bageri će početi kopati jamu za temelje za ovaj vrlo poseban projekt.

To je najavio je administrativni direktor zaklade "House of One" (Kuća jednoga) Roland Stolte na prvom službenom sastanku Upravnog odbora zaklade "House of One" koji se sastoji od 20 članova, a na čijem je čelu berlinski gradonačelnik Michael Müller (SPD). U upravnom odboru se, pored istaknutih predstavnika tri vjere, nalaze i istaknuti predstavnici berlinske kulturne scene: generalni direktor Humboldtovog foruma, direktor Židovskog muzeja, direktor Njemačkog kazališta, predsjednik Zaklade pruske kulturne baštine, te direktor organizacije „Haus der Kulturen der Welt".

Za njemački glavni grad, u kojem često ne dolazi do suradnje između religije i kulture, ovo je nešto vrlo posebno.

"Gdje, ako ne ovdje?"

Gradonačelnik Müller bio je "jako oduševljen idejom" ovog međureligijskog projekta.„Gdje, ako ne ovdje?" izjavio je on. „House of One” će biti simbol susreta i "velika dobit" za cijeli grad.

Projekt, koji je u ovom obliku jedinstven u svijetu, nalazit će se u srcu grada, točno tamo gdje je šesterotračna Leipziger Straße, između Alexanderplatza i Potsdamer Platza godinama prolazila pored ograda od gradilišta i napuštenih ruševina. Upravo na tom mjestu je nekada bilo središte starog Berlina i tu je više od 700 godina stajala Petrikirche - vrlo važna crkva za povijest Berlina.

Za pet godina iznad arheoloških ostataka ove crkve uzdići će se zajednički dom za kršćane, Židove i muslimane s crkvom, sinagogom i džamijom. Sastojat će se od tri prostora i središnje prostorije za sastanke u sredini. Zgrada bi trebala biti visoka 40 metara i predstavljat će simbol zajedništva. Planirani troškovi izgradnje iznose 43,5 milijuna eura i većim dijelom su već osigurani.

Nakon krvavih napada

Sjednica Upravnog odbora održala se online, "bez lijepog okruženja, bez prijema", rekao je Müller. "Ali nismo ju željeli odgađati", dodao je.

Brojni kratki govori članova Upravnog odbora pokazali su da postoji hitna potreba za ovakvim projektom. Globalni sukobi koji se reflektiraju u napadima u Dresdenu, Parizu, Nici i Beču u kojima su počinitelji bili mladi islamisti, spominjani su u govorima. Direktor Katoličke akademije u Berlinu Joachim Haake založio se za ozbiljan i otvoren dijalog između religija - u prijateljstvu. "Ova vrsta kulture razgovora očajnički nam je potrebna s obzirom na pooštravanje politike identiteta" izjavio je on.

Imam Kadir Sanchi rekao je da muslimani nose posebnu odgovornost. Ta religija se "instrumentalizira", kaže on. "House of One" ima za cilj zaštititi mlade od ekstremizma i unaprijediti prevenciju. "Borit ćemo se uzajamnim poštovanjem i dobročinstvom protiv terora i nasilja," rekao je berlinski rabin Andreas Nachama, najistaknutiji židovski propovjednik u projektu.

Projekt važan za cijeli svijet

Budući građevinski projekt i dalje postoji samo kao model. Ali međunarodna suradnja već dugo traje. Redovno se odvija razmjena s Banguijem, glavnim gradom Srednjoafričke Republike, gdje kršćani i muslimani planiraju sličnu vjersku kuću. Razgovara se i s akademijom u Tbilisiju u Gruziji, a također i s Tehničkim sveučilištem u Haifi o projektu "Garden of One" u ovom izraelskom lučkom gradu.

Mouhanad Khorchide, islamski teolog iz Münstera je na sjednici izjavio da je uvjeren da bi koegzistencija religija u Berlinu također mogla ojačati snage usmjerene na dijalog na Arapskom poluotoku, dok za Hamideha Mohagheghija, vjeroučitelja iz Paderborna, rođenom u Teheranu, projekti poput "Kuće jednoga" nude "neophodne prostore i ideje za suradnju različitih religija i svjetonazora".

Najistaknutiji politički predstavnik u odboru je bivši predsjednik Savezne Republike Njemačke Christian Wulff. Prije deset godina on je bio taj koji je prvi put izjavio da islam pripada Njemačkoj.Sada je naglasio da je ono što je važno za berlinski koncept jest da "nijedna religija ne gubi na vrijednosti" i da se ipak radi o sličnostima, a ne prvenstveno o onome što ih dijeli.

Bivši predsjednik i papa

Wulff, koji je prije dva tjedno bio gost kod pape Franje u Vatikanu, promovirao je i papinu encikliku "Fratelli Tutti", koja se u osnovi bavi odnosom svjetskih religija. Pismo je bila prva enciklika na koju je jedan musliman, veliki imam sveučilišta Al-Azhar, Ahmed al-Tayyeb, inspirirao poglavara crkve.

Katolik Wulff osvrnuo se i na vlastito djetinjstvo: "Kao dječak vladao je osjećaj da Bog malo više voli katolike." Sada Papa kaže nešto što je iznenađujuće za mnoge katolike: „da Bog osjeća jednaku ljubav prema svima" bez obzira na njihovu religiju.

Inicijatori se nadaju da će, kada građevinski radovi budu u toku, rasti interes za grad i međunarodne odnose. Kamen temeljac za novu zgradu trebao bi biti službeno položen na stare ruševine crkve Petrikirche krajem svibnja iduće godine.