Berlin: kada sinagoga postane premala za sve vjernike

"Naša sinagoga s 250 mjesta je postala puno premala. Na velike blagdane prošle godine smo imali po gotovo 700 ljudi, na Jom Kippur 900 ljudi." Zato rabin Yehuda Teichtal želi osjetno povećati svoju sinagogu u zapadnom dijelu Berlina, koja je svečano otvorena relativno nedavno, 2007. “Činjenica da se sinagoga mora proširiti do te mjere je znak povjerenja Židova u njemačko društvo”, rekao je za DW.

Sinagoga na Münsterskoj ulici, koja je otvorena u nazočnosti tadašnjeg ministra vanjskih poslova iz SPD-a i sadašnjeg predsjednika Frank-Waltera Steinmeiera, bila je prva nova židovska bogomolja izgrađena u Berlinu nakon Drugog svjetskog rata. Teichtal sada planira izgraditi najveću poslijeratnu sinagogu u Njemačkoj.

"Ortodoksno i otvoreno"

Ovaj 50-godišnjak, koji je rođen u New Yorku, živi u Berlinu 26 godina, a od 2012. je i rabin židovske zajednice u Berlinu. On pripada židovskom pokretu Chabad Lubavich, koji, prema Teichtalu, nije samo ortodoksna skupina u judaizmu. "Mi smo ortodoksni i otvoreni", naglašava i dodaje: "Poštujemo sve ljude, bez obzira jesu li Židovi ili nežidovi, heteroseksualni ili homoseksualni, te iz koje kulture dolaze."

Od 2007. uz sinagogu djeluje i židovski obrazovni centar. Nekoliko koraka dalje su završni radovi na "Pears Jewish Campusu", koji će biti otvoren u srpnju, a u kojem će se nalaziti "Tradicionalna židovska škola" i dječji vrtić koji se trenutno još nalazi u kontejnerima.

Židovska zajednica u Berlinu godinama raste. Židovi su, na temelju posebnog ugovora sa SR Njemačkom došli iz bivšeg Sovjetskog Saveza prije 30 godina. Tijekom proteklih dvanaest mjeseci u Njemačku su stigle i mnoge židovske izbjeglice iz Ukrajine. Ali u glavnom gradu Njemačke danas žive i mladi Izraelci čiji su preci bili Berlinčani koji su pobjegli pred nacistima ili izgubili rođake u Holokaustu. Teichtal govori o "rastućem židovskom životu u Berlinu" i rastućem interesu za ono što njegova zajednica nudi. Procjenjuje da u gradu živi oko 50.000 stanovnika židovske vjere.

"Raznolikost i živost"

U Berlinu se trenutno planiraju dva velika projekta izgradnje sinagoga. U četvrti Kreuzberg se sljedećih nekoliko godina u potpunosti obnavlja sinagoga na Fraenkelovoj obali koju su nacisti uništili tijekom pogroma u studenome 1938., a u zapadnoj četvrti Wilmersdorf sinagoga treba biti proširena. Teichtal oboje vidi kao "znakove procvata, raznolikosti, vitalnosti", ali i kao „znak povjerenja". „Židovski život između ostalog znači: ostati ovdje uz pozitivno, živo zajedništvo", kaže on. Tijekom proširenja prostorija, sinagoga koja je do sada bila orijentirana prema istoku, ubuduće će biti okrenuta prema Jeruzalemu.

Kao i kad je u pitanju projekt židovskog kampusa i proširenje sinagoge je povjereno berlinskom arhitektonskom uredu Tchoban Voss Architekten. Teichtal očekuje da će izgradnja sinagoge stajati 20 milijuna eura, Teichtal se oslanja na potporu javnosti i donacije. "Donacije, velike ili male, iznimno su važne. Ne možemo sami i potrebna nam je svačija pomoć." Troškovi izgradnje židovskog kampusa u međuvremenu su narasli na 25 milijuna eura, također zbog posljedica pandemije koronavirusa.

Ne pristaju na život iza zatvorenih vrata

Pokret Chabad održava slične centre u gradovima diljem svijeta. Do njegove sinagoge u Berlinu, kao i do mnogih židovskih institucija u gradu, se može doći jedino nakon temeljite sigurnosne kontrole. To je reakcija na sve češće antisemitske incidente i prijetnje. No pokret se i dalje oslanja i naglašava otvorenost svog projekta. "Neprihvatljivo je da se život Židova vodi iza zatvorenih vrata i da ih se ljudi ne usuđuju posjetiti", kaže Teichtal.

Njegovu ustanovu obilaze posjetitelji iz cijele Njemačke, ali i međunarodni gosti. Teichtal usput spominje planirani restoran i zalogajnicu, planiraju se zajednička čitanja i filmske projekcije. "To je židovski život u Njemačkoj. Židovski život u Njemačkoj nije samo borba protiv antisemitizma."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu