Savezni zavod za statistiku Njemačke zabilježio je u travnju najveću stopu inflacije u protekle tri godine. Od daljnjih poskupljenja i rasta inflacije, pošteđene neće biti ni zemlje jugoistočne Europe.
https://p.dw.com/p/116aY
Inflacijom novac gubi na vrijednostiFoto: BilderBox
Oglas
Europska središnja banka u Frankfurtu je zabrinuta razvojem tržištaFoto: Fotolia/interlight
Stopa inflacije u Njemačkoj prije svega je porasla zbog poskupljenja goriva, a to su najprije osjetili vozači automobila. U ožujku je ona iznosila 2,1%, a samo mjesec dana kasnije, državni Zavod za statistiku bilježi novu stopu od 2,4%. To je najveći porast od listopada 2008. godine, a zabrinjavajuća je i prognoza da će inflacija u narednom periodu još više rasti.
Ralph Solveen iz Commerzbanke objašnjava da u ovom trenutku ima više različitih razloga za dalji rast inflacije. „Jedan od njih je na primjer razvoj političke situacije u Sjevernoj Africi. Nije isključena ni mogućnost da stopa inflacije povremeno i opadne, ali rast cijena u narednim mjesecima će biti još jači.”
Poskupljenja širom Europe - neminovna
Cijene su u konstantnom porastu još od jeseni prošle (2010.) godine. Sve dok inflacija nije veća od 2%, Europska središnja banka (ESB) ne vidi opasnost za stabilnost cijena. Međutim, budući da je inflacija u Njemačkoj, koja važi za najveću ekonomsku silu Europe, prešla bolnu granicu od 2%, a trend joj je u porastu, u Europskoj središnjoj banci polako se pale crvena svjetla.
ESB je tijekom posljednje dvije godine imala najnižu kamatnu stopu u povijesti od samo 1%. Svrha tako niskih kamata je bila podsticanje razvoja europske privrede u uvjetima financijske krize. Sada sve ukazuje na to da će zbog sve većeg rizika od rasta inflacije Europska središnja banka, koja je zadužena za davanje kredita bankama država Europske unije, uskoro povećati svoje kamatne stope.
Veliko opterećenje za potrošaće - cijena energijeFoto: picture-alliance / chromorange
Zabrinutost zbog rasta cijena
Početkom travnja je je već došlo do podizanja kamatne stope sa 1% na 1,25%, ali tu očito neće biti kraj. Banke koje budu posuđivale novac od ESB-a, automatski će povećavati i kamatne stope svojih kredita, što će se opet ponajprije odraziti na džep potrošača i poduzetnika.
Ovaj rast imat će uticaja i na banke, a time i na potrošače i produzetnike u jugoistočnoj Europi, koji se najvećim dijelom nalaze u vlasništvu nekih od zapadnoeuropskih banaka. Stefan Wolf sa Frankfurtske burze kaže: “Stručnjaci smatraju da će poskupljenja biti još veća i da će u džepovima tzv. Običnih ljudi na kraju biti još manje novca. To je prilično iznenađujući razvoj, ako se uzme u obzir činjenica, da smo se još prije nekoliko mjeseci bojali pada cijena, odnosno deflacije. Ali razvoj je krenuo u drugom smjeru - cijene su u konstantnom porastu. Prije svega se s velikom zabrinutošću promatra porast cijena energije.”
