Ambiciozni planovi Njemačke
2. siječnja 2019
Njemačka, Belgija, Indonezija, Južna Afrika i Dominikanska Republika nove su nestalne članice Vijeća sigurnosti UN izabrane po regionalnom principu od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2020. godine. Te zemlje zamijeniti će Nizozemsku, Švedsku, Kazahstan, Etiopiju i Boliviju. Od novih nestalnih članica najviše iskustva imaju Njemačka i Belgija koje su više puta bile izabrane u to tijelo, a najmanje Dominikanska Republika koja u Vijeće ulazi prvi put.
Ovo tijelo ima 15 članica od kojih je pet stalnih - Francuska, Velika Britanija, SAD, Kina i Rusija, a 10 ih se bira na razdoblje od dvije godine, ali tako da se svake godine zamjenjuje po pet članica. „Stare" nestalne članice SB UN od prošle godine su Ekvatorijalna Gvineja, Obala Bjelokosti, Kuvajt, Peru i Poljska.
Članice Vijeća sigurnosti mjesečno rotiraju kao predsjedavajuće tog tijela. U siječnju je predsjedavajuća Dominikanska republika, a Njemačka će to biti u travnju, nakon što će tu funkciju u ožujku obavljati Francuska.
Multilateralizam i jačanje Evrope
Njemačka ima mnogo planova za naredne dvije godine. Ministar vanjskih poslova Heiko Maas (SPD) je na Općoj skupštini UN rekao da se želi boriti za jačanje multilateralizma koji je pod pritiskom, između ostalog zbog politike američkog predsjednika Donalda Trumpa.
„Ujedinjeni narodi su u središtu multilateralnog sistema. Živimo u vremenu kada je potrebno više međunarodnog poretka, više pouzdanosti, više povjerenja u naša zajednička pravila. UN su onoliko jaki, pravedni i efikasni koliko što to njegove članice”, rekao je Maas.
Njemačka se također želi zalagati za snažne UN i snažnu ulogu Europe u njenim tijelima. Iznad svega, u naredne dvije godine Njemačka želi da Europska unija dobije zajedničko stalno mjesto u Vijeću sigurnosti. Naime, zbog Bregzita će EU imati samo Francusku kao stalnu članicu.
Borba protiv raketa srednjeg dometa
Njemačka također želi raditi na prevenciji kriza. Njemačko članstvo u Vijeću sigurnosti ima za cilj osigurati da se to tijelo angažira ranije nego do sada u regijama u kojima se pojave naznake krize. Njemačka također ima ideje za rješavanje napetosti.
Njemački veleposlanik pri UN Christoph Heusgen je najavio kako želi da se više žena angažira u procesu rješavanje sukoba. „Žene donose drugačija životna iskustva i perspektive od muškaraca i to može pomoći u traženju kompromisa, pomirenju neprijatelja i stvaranju mira", rekao je ovaj diplomat.
Međutim, održavanje mira treba ostvariti i u neposrednom susjedstvu. Ministar vanjskih poslova Maas je krajem prosinca jasno stavio do znanja da Njemačka želi koristiti svoj mandat u Vijeću sigurnosti u kampanji protiv raspoređivanja raketa srednjeg dometa, ukoliko bi INF prestao važiti - sporazum kojim je između Rusije i SAD dogovorena zabrana oružja srednjeg dometa. „Raspoređivanje novih raketa srednjeg dometa naišlo bi na veliki otpor u Njemačkoj", kaže Mas.
Sudjelovanje u misijama UN
Njemačka je trenutno uključena u osam od 14 misija UN. Vojnici Bundeswehra su najbrojnije uključeni u misiju za stabilizaciju Malija - MINUSMA. Oko 1.100 njemačkih vojnika pomaže u procesu pomirenja u toj afričkoj zemlji. Nada povezana sa ovom misijom je da će se tako pomoći stabilizacija cijele regije zapadne Afrike.
U Libanonu, Njemačka je uključena u UNIFIL, jednu od najstarijih misija UN. Nadalje, njemačke snage su aktivne u Sudanu, Južnom Sudanu, Somaliji, Zapadnoj Sahari, Libiji i Haitiju. U svim ovim misijama, Njemačka ne samo da daje osoblje, već i podržava mirovni proces putem mobilnih timova za obuku.