Achtung: njemački jezik u opasnosti!
24. veljače 2008Znate li koliko jezika ima na ovoj našoj zemaljskoj kugli? Oko šest tisuća! I mnogi od njih, zbog sve jačeg gospodarskog i političkog prožimanja u svijetu, lagano odumiru. Barem se toga boje dužnosnci UNESCO-a, koji su prije devet godina jedan dan u veljači odlučili posvetiti materinjem jeziku. Tako je 21. veljače proglašen Međunarodnim danom materinjeg jezika. Čovjek bi pomislio da odumiranje prijeti samo malim jezicima malih naroda. S njemačkim primjerice, kojim govori oko 120 milijuna ljudi u Europi ne bi trebalo biti problema. Svejedno čak i tu postoje čvrsti razlozi za zabrinutost. Prije svega mladi useljenici i radnička djeca sve su manje vični pravilnom njemačkom govoru kao i pisanju. A to bi moglo imati dalekosežnih posljedica po njemačko društvo.
"Imam jednu učenicu koja je Njemica. Svi drugi učenici i učenice drugih su nacionalnosti. Turske.. ili iz Libanona, u našu su školu došli iz jako puno različitih zemalja." Helge Dietrich učitelj je u školi Moses Mendelsohn u berlinskoj radničkoj četvrti Tiergarten. Problem koji se tiče sve lošijeg poznavanja njemačkog jezika među učenicima, na kojeg su ukazali još tzv. europski Pisa-ispiti iz obrazovanja, za ovog je učitelja svakodnevica. "Problemi koji se u normalnoj nastavi prvi javljaju su ti da učenici ne govore dovoljno dobro jezik. To znači da svako malo imamo poteškoća zbog nesporazuma s učenicma i učenicima".
Ni nakon završene škole ne znaju pravilno govoriti
Zapravo u cijeloj Njemačkoj oko 60 posto djece stranaca polazi samo osnovnu školu, a čak trećina njih je napusti bez završne svjedodžbe.Oko polovica petnaestogodišnjaka koji nisu porijeklom Nijemci govore i pišu njemački toliko loše da imaju velike probleme kada trebaju početi raditi, ustanovljeno je na Pisa-ispitivanjima koje je provela Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS). No slično je i sa radničkom djecom Nijemaca. Društvo čini se, sve više gubi zajednički jezik a tako i zajedništvo. Obrazovna politika trebala bi na to reagirati, kaže predsjednica Vijeća za djecu u njemačkom parlamentu Miriam Gruss. "Uistinu smo suočeni s problemom, da ima sve više djece, kao njemačke tako i one stranog porijekla koja ne govore dobro njemački. Već u dječjem vrtiću ili jaslicama trebalo bi im omogućiti pristojan dodir s njemačkim jezikom. To se može postići kroz igru, ali i sasvim ciljano, uz pomoć raznih programa za učenje jezika".
Obavezna godina u dječjem vrtiću
Trenutačno se raspravlja o nizu mjera koje bi mogle biti poduzete. Jedna obavezna godina u dječjem vrtiću za djecu useljenika mogla bi djeci pomoći da se pripreme za nastavu, vjeruju mnogi. Nastavnik povijesti i predsjednik Berlinske udruge učitelja Helge Dietrich upozorava pak kao je važno nastavni program kao i učitenje prilagoditi potrebama društva u kojem zajedno žive pripadnici kršćanske i islamske zajednice. "Učenici nam dolaze iz jednog drugačijeg kulturnog kruga.... Oni uz to još uče Kuran. I onda vi pokušajete objasniti značaj crkve u srednjem vijeku, kad učenik vjeruje da je kršćanstvo vrsta religije kojoj on nikako ne pripada, koja mu je dapače antipatična. I kako da ga mi sad zainteresiramo za tu temu. Volio bih da na tome zajednički porade učitelji obiju zajednica. Vjerujem da bi to dovelo do uspješne nastave." O tome kakve mjere mogu dovesti do toga da i djeca radnika i useljenika imaju iste izglede u obrazovanju kao i djeca intelektualaca, sigurno će se još raspravljati. Sigurno je jedino da je ključ uspjeha pojedica i društva općento, dobro poznavanje njemačkog jezika.