80. rođendan Martina Scorsesea

Redateljska legenda ne pada s neba. Tako je i Martin Scorsese morao zaraditi svoje mjesto na vrhu. Sjajnim filmovima punim ikonografskih slika koje su se urezale u pamćenje filmskoj publici. Amerikanac Martin Scorsese je dugo i zasluženo držao svoje mjesto. Ovog 17. studenoga slavi 80. rođendan - i nastavlja neumorno raditi. DW navodi pet razloga zašto je Scorsese jedan od velikana u povijesti filma.

1. Martin Scorsese ima što reći

Za razliku od nekolicine virtuoza nove američke kinematografije, koji umiju na ekran donijeti uzbudljive i zabavne, ponekad zanimljive i često spektakularne filmove, Scorsese pokazuje da mu je iskreno stalo do njegovih priča. To ima mnogo veze s njegovim podrijetlom, njegovim dubokim korijenima u njujorškom miljeu pod talijanskim i vjerskim utjecajem. Ali, i zbog čitave palete različitih interesa.

Pored stalnog budnog pogleda na suvremeno američko društvo s njegovim društvenim lomovima, posebno kriminalom i nasiljem, redatelj ima nekoliko „hobija" kojima se posvećuje. Rođeni Njujorčanin (1942.), oduvijek je bio zainteresiran za filmsku i glazbenu povijest. I Scorsese se dosljedno bavi svojim temama u filmovima: kriminalnom Amerikom u svojim mafijaškim epovima, potragom za smislom života u svojim vjerskim filmovima, kao i zanimanjem za glazbu i film u svojim dokumentarcima. Osjeća se duboka potreba redatelja da svoje priče podijeli s gledateljem.

2. Martin Scorsese razumije svoja djela

Pričati zanimljive priče u kinu je jedna stvar. Ali, naravno, mnogo toga ovisi o načinu na koji se sve implementira na filmu. Scorsese je pravi maestro, profesionalac, moglo bi se čak reći: darovit zanatlija. Korištenje kinematografskih resursa ovog redatelja gotovo je uvijek zadivljujuće i uvjerljivo. Njegovi brutalni mafijaški filmovi oduzimaju dah zbog nasilnih prizora, njegovi muzički filmovi tjeraju publiku da uživa, njegovi komičniji izmame osmijehe, a njegovi vjerski orijentirani filmovi tjeraju na razmišljanje.

I što je jako važno, Scorsese umjetnicima koji su uključeni u rad na njegovim filmovima daje veliku slobodu. On zna kako treba s holivudskim zvijezdama, legendarni su neki nastupi Roberta de Nira ili kasniji Leonarda DiCaprija. Održao je plodno umjetničko partnerstvo tijekom mnogo godina sa snimateljima kao što je i Nijemac Michael Ballhaus. Isto tako i s filmskim kompozitorima i montažerima. S obzirom na to da Scorsese prihvaća da ne može sve odmah, sada i odjednom, mnogi njegovi filmovi su zreli i savršeni.

3. Martin Scorsese ima različite interese

Martina Scorsesea se ne može strpati u jednu ladicu. Nakon što je na početku svoje karijere skrenuo pozornost na sebe kao kroničara nasilnog američkog društva filmovima poput „Ulice zla" i „Taksist" , iznenadio je publiku muzičkim filmom „New York, New York". Zatim je predstavio i djela orijentirana na komediju kao što su „Kralj komedije” i „U sitne sate”. Godine 1988. zaprepastio je biblijskom dramom „Posljednje Kristovo iskušenje", a 2016. filmom „Tišina". Scorsese je naime svojevremeno želio postati svećenik.

Pored svojih, za sada 27 igranih filmova, Scorsese je više puta snimao dokumentarne filmove, posebno one posvećene njegovoj strasti za glazbom. Već 1978. snimio je dokumentarac o oproštajnom koncertu kanadske grupe "The Band", nakon čega su uslijedili filmovi o Bobu Dylanu, Rolling Stonesima i Georgeu Harrisonu. Talijan-Amerikanac vlada i umjetnošću dokumentarnog filma.

4. Martin Scorsese poznaje povijest filma

Nije greška ako je filmski redatelj upoznat s poviješću svog medija. Neki filmski stvaratelji, koji znaju mnogo o tradiciji i filmskoj umjetnosti, o povijesti kina i velikim redateljima, često se izgube u njihovim djelima - kroz previše aluzija i ukazivanja na prošlost. Scorsese nije takav. On je svjestan svog podrijetla, poznaje kako američku tako i europsku i azijsku kinematografiju - ali svoje poznavanje filma ne demonstrira u svojim igranim filmovima. Scorsese njeguje svoj vlastiti stil.

Svoje ogromno znanje o povijesti filma pokazuje na drugi način. Njegova dva sveobuhvatna dokumentarna filma o američkoj kinematografiji („Putovanje kroz američki film“, 1995.) i talijanskoj kinematografiji („Moje talijansko putovanje", 1999.) su izvanredni primjeri kako čovjek može pristupiti svojoj ljubavi prema filmu: s detaljnim znanjem i emocijama, s posvećenošću i inteligentnom analizom.

5. Martin Scorsese je vrijedan

U godinama kada drugi redatelji odlaze u mirovinu Scorsese nastavlja neumorno raditi. Rano se pokazala ova njegova ogromna marljivost. Scorsese opsesivno radi na svakom svom pojedinačnom projektu. 27 igranih filmova, od kojih su neki vrlo složeni, nije baš loš rezultat. Tu je i devet dokumentarnih filmova, kao i televizijske produkcije, kratki filmovi i razvoj TV-serija.

Ovome treba dodati i njegovu neumornu posvećenost izblijedjelom blagu povijesti filma. S obzirom na to da je rano prepoznao da analognom filmskom materijalu prijeti propadanje, osnovao je razne institucije za spašavanje starih filmova od uništenja. Posebno je bio posvećen filmu u boji. 1980. godine, zajedno s drugim redateljima, osnovao je „Filmsku zakladu”, a 2007. „Zakladu svjetskog filma”, dvije institucije posvećene restauraciji i ponovnom otkrivanju filmskih klasika.

Sljedeći film Martina Scorsesea je također u planu. Sa starim partnerom Robertom de Nirom i Leonardom DiCaprijem u glavnim ulogama, redatelj planira adaptaciju vesterna. Premijera filma "Ubojice cvjetnog mjeseca" (Killers of the flowers moon) zakazana je za 2023. godinu u Cannesu.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu