1.700 godina židovskog života u Njemačkoj

Prvi zabilježeni tragovi židovskog života na području sjeverno od Alpa datiraju iz 321. godine nove ere, kada je rimski car Konstantin izdao dekret kojim se Židovima dopušta izbor u gradsko vijeće Kölna. Dokumenti carskog dekreta danas se čuvaju u arhivima Vatikana.

„Rimski edikt je konačan dokaz da su židovske zajednice od davnina sastavni dio europske kulture", kaže se u priopćenju Ureda povjerenika njemačke vlade za pitanja Židova i borbu protiv antisemitizma.

Povodom godišnjice edikta udruženje pod nazivom "1.700 godina židovskog života u Njemačkoj" odlučilo je, zajedno s vladom u Berlinu, obilježiti ovaj događaj raznim projektima i svečanostima.

Pretežak zadatak

"Bili smo impresionirani velikim odazivom i sudjelovanjem civilnog društva i politike. Broj manifestacija daleko je premašio sva naša očekivanja", izjavio je za DW generalni direktor ovog udruženja Andrei Kovacs.

"Imali smo 840 partnera iz svih 16 njemačkih saveznih pokrajina", objašnjava Kovacs. "To nas je oduševilo. Bilo je i projekata koji su se odvijali bez državne potpore i financiranja, koji nisu zabilježeni u statistici. To su bile manifestacije u više od 20 njemačkih diplomatskih misija u svijetu, s obzirom da je u obilježavanju ove godišnjice sudjelovalo i njemačko Ministarstvo vanjskih poslova", kaže Andrei Kovacs.

Širom Njemačke je održano 2.200 manifestacija. Trinaest gradova sudjelovalo je u proslavi koja je uključivala prikaze židovskih artefakata iz Srednjeg vijeka u sklopu projekta „Podijeljena povijest" i proslave židovskog Blagdana sjenica.

Prema riječima Kovacsa, obilježavanje svetkovina poput Blagdana sjenica i drugih manjih događaja imalo je iznimno važnu ulogu u približavanju života Židova ljudima u Njemačkoj. "Bilo je to nešto posebno jer je to bilo prvi put da su se u današnjoj Njemačkoj mnogi ljudi bavili Židovima i suočili s načinom njihovog života i njihovim običajima", kaže Kovacs.

Stvaranje svijesti o životu Židova na ovim prostorima

U regiji Münsterland, koja je u sastavu pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije, primjerice, članovi regionalnog udruženja Westphalia-Lippe (LWL) organizirali su projekt u kojem su djeca i mladi tražili tragove života Židova na tom području i dokumentirali ih. Ideja projekta "Jewish Here" bila je približiti ljudima višestoljetnu njemačko-židovsku povijest, prateći živote Židova u gradovima ove regije.

Studenti su tako pratili život Nane Kahn. Ona je rođena 1910., a srednju školu završila je u Attendornu 1929. godine. Učenici su izradili kartu s mjestima na kojima je ona boravila u to vrijeme i dokumentirali tekstualno njen život.

Uz obrazovnu aplikaciju BIPARCOURS zainteresirani korisnici sada mogu pogledati biografiju Nane Kahn. Njena fotografija i podaci iz života mogu se vidjeti u aplikaciji. Također možete geografski pratiti put Nane Kahn do škole u Attendornu. Tu su i dodatne informacije o Hitlerovim antisemitskim zakonima. Na kraju, nalazite upute kako da dođete do spomen-ploče Židovima s tog područja, koji su deportirani u koncentracijske logore.

"Ideja projekta bila je postati svjestan da su tu živjeli Židovi i da je definitivno bilo pozitivnih momenata a ne samo negativnih iskustava u njemačko-židovskoj povijesti", objašnjava Kovacs.

Prostor za nove identitete

Proslava ovog jubileja nije samo otvorila novu perspektivu za Židove u Njemačkoj, već je za mnoge ljude, koji nisu Židovi, bila poput putovanja u nepoznati svijet. Taj osjećaj otkrića nepoznatog proširio se i na "Židove u Njemačkoj koji pokušavaju naći mjesto za vlastiti identitet u društvu", dodaje Kovacs i ističe da „još uvijek postoje neki izazovi koje treba prevladati".

"Kada sam bio mlad, u mojoj židovskoj obitelji nije bila zamisliva budućnost u Njemačkoj. To se sada promijenilo, što i ovaj festival jasno pokazuje", kaže on. Objašnjava da postoji novo poimanje vlastitog identiteta s kojim mladi žele biti percipirani i prije svega poštovani u modernom društvu okrenutom budućnosti. „I to je prilika za promjenu, kojoj treba prostora za rast."

Drugi izazov je „održati sjećanje na Holokaust, budući da je ostao samo mali broj preživjelih", dodaje Kovacs. „Treći aspekt je antisemitizam i mitovi o uroti, koji se prelijevaju iz Rusije. To su ideologije, koje sada dolaze u Njemačku, pored svega onoga što se ovdje ukorijenilo. Pogledajte samo diskusiju na temu Documenta 15", kaže Kovacs, ukazujući na čuvenu njemačku izložbu moderne umjetnosti u Kasselu, na kojoj su se pojavila antisemitska umjetnička djela odnosno eksponati, koji su izazvala ogromne kontroverze u njemačkim kulturnim i političkim krugovima.

Poduzetnik i predsjednik udruženja "1.700 godina židovskog života u Njemačkoj e.V." planira za budućnost organizirati festival židovske glazbe pod nazivom "Shalom Cologne", imajući pri tom u vidu projekt na razini Europe.

Kovacs ističe kako je obilježavanje, prije svega ove godišnjice, Židovima i njihovim udruženjima u Njemačkoj dalo hrabrost da se otvore i slave svoju vjeru. Kovacs se nada da će se ovaj trend nastaviti.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu