1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

SPD: Loše raspoloženje umjesto slavlja

Sabine Kinkartz
23. svibnja 2023

Nikada ranije neka kancelarska stranka nije imala tako loš rejting kao što ga trenutno ima SPD. Raspoloženje među socijaldemokratima je loše. Koalicija sa Strankom Zelenih i FDP-om ne funkcionira najbolje.

https://p.dw.com/p/4Rf8I
Središnjica SPD-a u Berlinu
Središnjica SPD-a u BerlinuFoto: Reuhl/Fotostand/picture alliance / Fotostand

Razloga za slavlje u Kući Willyja Brandta (naslovna fotografija) nema baš često. Zato se svaku dobru vijest u centrali SPD-a  jako cijeni: „Lijepa je ovo večer za nas. Jako smo ponosni na SPD u Bremenu i Bremerhavenu“, rekao je glavni tajnik njemačkih socijaldemokrata Kevin Kühnert, nakon što je SPD pobijedio na izborima u toj saveznoj zemlji koji su održani 14.5. No, osvojenih 29,8 posto glasova bio je ipak drugi najgori rezultat SPD-a u proteklih 70 godina u toj utvrdi njemačke socijaldemokracije na sjeveru zemlju.

SPD u padu

U Berlinu sada žele učiti od Bremena. Pozorno će se analizirati razloge zbog kojih je SPD uspio pobijediti na tim izborima, dodao je Kühnert. Naime, SPD na saveznoj razini može samo sanjati o postocima koje je SPD zabilježio u Bremenu. U ovom trenutku, Unija CDU/CSU na saveznoj razini uživa povjerenje nešto više od 30% birača, a SPD tavori na 17-19 posto. I tako konkurira sa Zelenima i AfD-om za poziciju druge političke snage u zemlji – barem sudeći na temelju aktualnog rejtinga. Nikada se u povijesti SR Njemačke nije dogodilo da stranka koja imenuje kancelara (ili kancelarku) ima tako slab rejting.

Kevin Kühnert (SPD)
Kevin Kühnert (SPD)Foto: Hannibal Hanschke/AFP/Getty Images

Jesu li Olaf Scholz i SPD pobijedili na saveznim izborima u rujnu 2021. godine samo zato što je kancelarski kandidat CDU-a (Armin Laschet) napravio previše grešaka – i bio preslab kandidat?

Sa 16 na 26 posto

Mali pogled na rezultate anketa u izbornoj godini pokazuje da su socijaldemokrati bili u stanju znatno poboljšati svoj rejting uoči prošlih saveznih izbora. U srpnju 2021. SPD je uživao podršku samo oko 16% birača. U rujnu iste godine – oko 26%. Popularnost SPD-a je potrajala sve do proljeća 2022., od tada rejting ove stranke opada. Ugrožen je i status SPD kao "narodne stranke”, tim pojmom ("Volkspartei") politolozi nazivaju one stranke koje okupljaju barem 20% biračkog tijela.

Je li moguće da nema ništa od proklamiranog „povratka socijaldemokracije“ koji je najavljivao SPD? Baš kao i prije saveznih izbora opada broj članova stranke, pa čak i u velikim gradovima, u kojima je SPD ranije uživao snažnu potporu. Posljednji primjer je Berlin. U tom gradu (i saveznoj zemlji) nedavno je CDU preuzeo vlast, i to nakon što je SPD 22 godine bio na čelu njemačke prijestolnice.

Još gora je situacija na istoku zemlje. U Saskoj ili Saskoj-Anhaltu rejting SPD-a je na tako mizernoj razini da ga se tamo sada mjeri jednoznamenkastim brojkama.

Povratak socijalnim temama

I baš u tako lošem raspoloženju SPD obilježava svoj 160. rođendan. Najstarija još uvijek aktivna njemačka stranka taj će jubilej obilježiti trodnevnom feštom, bit će tu raznih govorancija, diskusija, izložaba i dodjele nagrada. Dobra prilike da se prikupi novu snagu, ali i dobra prigoda da SPD postane vidljiviji unutar vladajuće „semafor-koalicije“. Moto svečanosti u Willy-Brandt-Hausu, središnjici SPD-a u Berlinu, glasi: „Napretku treba pravednost“.

Andreas Bovenschulte, SPD-ov čelnik u Bremenu
Andreas Bovenschulte, SPD-ov nositelj liste u Bremenu (stari i novi premijer te savezne zemlje)Foto: Sina Schuldt/dpa/picture alliance

Socijalna pitanja su nešto što se može nazvati ključnom kompetencijom SPD-a. Ali to je sve de facto zasjenio rat u Ukrajini, odnosno njegove posljedice. SPD-ov kancelar se najviše bavi vanjskom politikom, SPD-ova ministrica unutarnjih poslova migracijama, a SPD-ov minister rada i socijalne skrbi nestašicom radne snage. Nitko više zbog inflacije i nervoze na građevinskom tržištu ne spominje središnje predizborno obećanje SPD-a o tome da se godišnje želi izgraditi 400.000 novih stanova.

Koalicija se svađa

U „semafor-koaliciji" sa Zelenima i FDP-om, SPD djeluje nekako blijedo, bez jasnog profila. Na naslovnicama dominira svađa između Liberalne stranke i Zelenih oko zaštite klime. Mnogi ljudi su uplašeni planovima Zelenih po pitanju zabrane grijanja na plin ili lož-ulje, to je razlog zašto raste rejting oporbenih političkih opcija.

Troškovi života su ionako znatno porasli zbog inflacije, oni građani koji nemaju na raspolaganju financijske rezerve, sve teže krpaju kraj s krajem. SPD planira malo jasnije „zakočiti“ usvajanje novog zakona koji bi trebao regulirati pitanje grijanja u budućnosti. Zaštita klime je važna, ali cijena te zaštite ne bi trebala previše opteretiti građane, tvrdi se. Planirane stvari se mora korigirati, a rješenja moraju „biti tehnički provediva i socijalno prihvatljiva“, kaže ministar rada Hubertus Heil.

Nemir u SPD-u

Planovi oko jasnijeg profiliranja SPD-a unutar „semafora“ vjerojatno će doprinijeti stvaranju još većih tenzija unutar koalicije. A vlada koja se svađa, to nije nešto što birači vole. U centrali SPD-a to bi odgovorne moralo alarmirati. Loš performans, a to pokazuje i povijest stranke, kod socijaldemokrata je često znao dovesti do unutarstranačkih svađa, pa sve do autodestrukcije. Zbog toga su znali “padati” i neki šefovi SPD-a, čak i oni koji su bili popularni unutar stranke.

Već sad se uočava rast nezadovoljstva u SPD-u. Nemir vlada posebice u jakom lijevom krilu, koje je tradicionalno svađalački raspoloženo. Upravo je lijevo krilo 2019. godine spriječilo Olafa Scholza da postane predsjednik SPD-a, s obzirom na to da ga se smatra predstavnikom desnog socijaldemokratskog spektra. No, otkako je Scholz preuzeo kancelarsku dužnost, lijevo krilo je bilo dosta mirno i podvrgava se partijskoj disciplini.

Olaf Scholz na sastanku skupine G7 u Japanu
Olaf Scholz na sastanku skupine G7 u JapanuFoto: Michael Kappeler/dpa/picture alliance

Sve važnija osobnost

Scholz nikada nije bio nešto posebno omiljen u SPD-u, ali ga se poštuje i cijeni kao kancelara. Rok trajanja te blagonaklonosti ovisi o uspjesima koje on ostvari. Stranka će tako dugo stajati iza njega koliko on bude u stanju “isporučivati” rezultate. A u toj situaciji isplati se malo detaljnije analizirati razlog uspjeha SPD-a u Bremenu. U toj saveznoj zemlji je trijumfirao jedan socijaldemokrat kojega krase osobine poput: blizak biračima, normalan, omiljen.

Osobnost kandidata postaje sve važniji faktor na temelju kojeg birači donose svoje odluke. To su pokazali i drugi izbori u njemačkim saveznim zemljama tijekom proteklih godina. Olaf Scholz po tom se pitanju ne može pohvaliti potrebnim atributima: često djeluje kruto, ljudi imaju osjećaj da je bez emocija, distanciran. Učiti na primjeru Bremena? Za Scholza to neće biti baš lagan posao.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu