Što možemo očekivati od susreta Merkel-Putin?
17. kolovoza 2018
Nakon posjeta Angele Merkel u svibnju u Sočiju ovo je već treći susret njemačke kancelarke Angele Merkel i ruskog predsjednika Vladimira Putina u roku od tri mjeseca. Sabine Fischer iz Zaklade za znanost i politiku ne računa s tim da će tijekom sastanka u njemačkom Mesebergu biti postignuti odlučujući pomaci. "Ciljevi se nisu promijenili", kaže ova stručnjakinja za istočnu Europu. "Rusija ima svoje pozicije glede Sirije i Ukrajine i veliki interes da se realizira Sjeverni tok 2 i ruska strana će slijediti te ciljeve."
Problem Ukrajine
Od izbijanja konflikta na istoku Ukrajine u proljeće 2014. godine je tamo život izgubilo više od 10.000 osoba. Aneksija Krima od strane Rusije dovela je do međunarodnog negodovanja i postoje jasne naznake o tome da ruska vojska podržava proruske separatiste i da im je pomogla da stave pod kontrolu velike dijelove istočne Ukrajine.
Skupa s Francuskom je Njemačka više puta pokušavala pregovorima dogovoriti primirje između ukrajinske vlade i separatista koje bi nadgledale plave kacige UN-a. Kako bi to konkretno bilo provedeno, nije jasno.
Protekle godine je Putin je predložio da u cilju mirovne misije ne budu angažirane plave kacige, već da u cilju zaštite bude angažirano osoblje Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OESS). O ovom prijedlogu se intenzivno diskutiralo međutim bez rezultata. "Vidim spremnost na razgovor na ruskoj strani, ali ne vidim veliku spremnost da se pronađe stvarni kompromis", kaže Sabine Fischer.
Zapravo bi u Ukrajini primirje već trebalo biti na snazi jer je to predviđeno Sporazumom iz Minska potpisanim u proljeće 2015. godine. OESS ima mandat nadgledanja ovog primirja, ali se ne smije umiješati u konflikt.
"Ono što Merkel sada pokušava učiniti je prije svega pokrenuti deeskalaciju situacije na Azovskom moru (južno od Donjecka)", kaže Olaf Böhnke iz Ureda za političko savjetovanje Rasmussen Global. "U posljednje vrijeme se ovdje vidi eskalacija između ukrajinske i ruske mornarice", kaže on.
Sirijska noćna mora
To da će Merkel i Putin u pitanju Sirije pronaći zajedničku poziciju se čini još više nevjerojatnim nego kada je riječ o konfliktu u Ukrajini. U sirjskom građanskom ratu od 2011. godine stotine tisuća ljudi su izgubile život, a milijuni su protjerani. Predsjednik Putin je i dalje najbliži saveznik sirijskog predsjednika Bašara al-Asada. Njemačka do sada doduše nije vojno sudjelovala u ovom konfliktu, ali je Merkel ipak odobrila vojnu intervenciju Francuske, Velike Britanije i SAD-a protiv Asadovog režima.
7. rujna u Istanbulu će biti održan sastanak šefova država ili vlada Turske, Francuske, Njemačke i Rusije. U Mesebergu će Merkel i Putin pokušati što bolje se pripremiti za ovaj sastanak. Sasvim na vrhu dnevnog reda bi se moglo naći stanje u pokrajini Idlib na sjeverozapadu Sirije. Tamo je Asad započeo novu veliku ofenzivu. Ta regija slovi kao jedno od posljednjih uporišta pobunjenika u zemlji. Merkel i njezini saveznici, među kojima i Turska, žele spriječiti novi masakr. No za to im je presudno nužna Putinova podrška. "Mislim da Merkel u najmanju ruku pokušava dobiti malo na vremenu i uvjeriti (Putina) da ne daje zeleno svjetlo Asadu za rušenje Idliba", kaže Olaf Böhnke.
Nakon američkog raketnog napada na sirijsko skladište kemijskog oružja u travnju ruski predsjednik je kratko najavio da će sirijsku vojsku opremiti protuzračnim raketama S-300, ali je ponudu ipak povukao. Pokazuje li to da Rusija u pitanju Sirije zauzima pomiriteljsku poziciju? Ne, smatra Sabine Fischer. "Putin je već više puta najavio povlačenje iz Sirije. Od tog povlačenja je u najboljem slučaju došlo do djelomičnog povlačenja. Smatram da Rusija ukupno stalno traži putove - ne samo u Siriji, već i u Ukrajini - da okonča svoj angažman, ali pod vlastitim uvjetima."
Hoće li biti plinovoda Sjeverni tok 2?
Dok se Njemačka i Rusija, kada je riječ o međunarodnim konfliktima, često nalaze na različitim stranama istodobno obje zemlje rade na zajedničkom infrastrukturnom projektu: plinovodu Sjeverni tok 2. Kroz taj 1.200 kilometara dug cjevovod bi plin trebao biti direktno transportiran iz Rusije u Njemačku preko Baltičkog mora.
Ipak čak i kada je riječ o ovom projektu Njemačka i Rusija nisu uvijek jedinstvene. U Njemačkoj i širom svijeta se na Sjeverni tok 2 gleda vrlo kritično jer bi on mogao imati dalekosežne geopolitičke posljedice - prije svega za Ukrajinu. Gradnjom Sjevernog toka 2 bi dosadašnji plinovod, koji između ostalog ide preko Ukrajine, izgubio na značenju. Ne samo da bi tako Ukrajina izgubila financijsku korist, već bi joj Rusija također lakše mogla zaustaviti isporuku plina, a da druge zemlje time ne bi bile pogođene.
Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko smatra da je projekt Sjeverni tok 2 "politički motiviran" i "geopolitički napad Rusije". Zbog toga kancelarka Merkel zahtijeva da Rusija mora jamčiti Ukrajini da joj neće uskratiti opskrbu plinom.