Željko Komšić za DW: „BiH nije nepovratno podijeljena“

DW: Gospodine Komšić, je li, nakon izbora, na pomolu dugotrajna ustavna i politička kriza u BiH, kako mnogi predviđaju?

KOMŠIĆ: Mislim da nije, barem ja ne vidim nikakav razlog za nju, ni institucionalni ni politički, osim ako neko želi zaista da izaziva tu krizu. Ali onda to pitanje treba uputiti onome ko to želi. Rezultati izbora su takvi kakvi su. Izbori su provedeni u skladu sa pravilima koja važe od 1996. godine do danas. Sve je bilo isto, nije bilo razlike ni u metodi ni u načinu realizacije tih izbora. No to da li se nekome sviđaju rezultati je sasvim druga stvar i to moram priznati da nikoga institucionalno ne zanima. To je dakle stvar političke volje da li neko priznaje rezultate izbora ili ne priznaje.

Vidite li Vi tu političku volju?

Ja mislim da sada imamo prijetnje koje će u jednom trenutku proći jer na mene ne može utjecati nikakva vrsta pritiska. Šta oni planiraju, kako misle to uraditi i dokle će ići je do onih koji prijete tom krizom. 

Turbulencije postoje u HDZ-u, a ne u hrvatskom narodu

Vi ste izabrani za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda porazivši tako kandidata HDZ-a Dragana Čovića što je dovelo do žestokih reakcija unutar hrvatskog korpusa u BiH. U Vašem prvom obraćanju nakon objavljivanja preliminarnih izbornih rezultata ste poručili hrvatskim građanima da ćete biti i njihov predsjednik. Kako namjeravate zadobiti njihovo povjerenje?

Vi kažete turbulencije unutar hrvatskog korpusa. Prvo ta formulacija nije tačna jer su to turbulencije u okviru HDZ-a i HNS-a. Dakle nema turbulencija u okviru hrvatskog korpusa. Kada pogledate rezultate izbora, čak ni ono što Dragan Čović govori nije tačno jer od ukupnog broja Hrvata koji imaju pravo glasa on je osvojio nekih 27 posto i ne može se njegov poraz vezati za hrvatski narod. Drugo ja sam već u dva mandata bio član Predsjedništva BiH i koliko se sjećam nikada mi niko, čak ni od zvaničnika HDZ-a, nije prigovorio na nekorektnom odnosu ili bilo kakvom odnosu koji je pogrešan prema Hrvatima kao narodu. Druga je stvar političke borbe. To je između HDZ-a i Čovića i DF-a i mene, ali to je politička borba, to nema veze sa etničkim odnosom.

No u Mostaru se spremaju demonstracije gdje hrvatski građani žele izraziti protest zbog izbora Željka Komšića.

Ne spremaju to hrvatski građani, nego Mladež HDZ-a. Ne možete upotrijebiti izraz hrvatski građani. To je Mladež HDZ-a. Osim toga mi smo slobodna, demokratska zemlja i svako ima pravo čak i na protestima da izražava svoje mišljenje. Ja tu ne vidim ništa sporno. I kod vas u Njemačkoj su protesti svakodnevni, ne vidim da je to razlog za neku strašnu krizu.  

Vratimo se na moje pitanje, molim Vas. Dakle kako planirate zadobiti povjerenje građana u Hercegovini i Srednjoj Bosni bez ozbira na to da li su oni glasači HDZ-a ili nisu?

Ne znam na osnovu čega tvrdite da ja nemam već to povjerenje. To mi je nejasno. Osim toga, ja sam dobio povjerenje dovoljnog broja građana u Federaciji BiH i Bošnjaka, i Hrvata i Srba koji žive ovdje. To je dovoljno i legitimno.

Ja to ne tvrdim već to proizilazi iz reakcija na Vaš izbor, kao i iz Vaše izjave, koju ste dali odmah nakon objavljivanja preliminarnih rezultata, upućene građanima Hercegovine i Srednje Bosne, u kojoj ste rekli: „Ja ću biti predsjednik svih i onih koji me nisu izabrali, čak i onih koji me mrze". Kako ćete zadobiti njihovo povjerenje?

Tako što ću raditi svoj posao u skladu sa Ustavom i zakonom u korist čak i onih koji me mrze. To mi je ustavna obaveza. Obaveza šefa države je da radi u korist svih građana, cijele zemlje, a ne samo svojih birača, svoje etničke grupe, svoje partije, itd. Tako se zadobija povjerenje ljudi, tako što radite u skladu sa Ustavom i zakonom. Meni je to logično. Ja ne prihvatam tu tezu od koje se polazi da je ova zemlja nepovratno podijeljena i osuđena na podjele. Ona jeste ranjena, njoj treba puno da se oporavi od svega onoga što je bolna istorija, ali ona se može oporaviti. Na kraju krajeva i ta jedna velika Njemačka se na kraju oporavila nakon onakvih strahota u Drugom svjetskom ratu.

Građansko vs nacionalno

Vi se dakle zalažete za građansku opciju. Član ste Predsjedništva u kojem su druga dva člana prije svega eksluzivni predstavnici naroda iz kojih dolaze. Kako gledate na to? Kako gledate na svoju poziciju u tom Predsjedništvu?

Moja pozicija je uvijek teška. Nije bila lagana ni tokom prethodna dva mandata. S tim da kada govorimo o građanskoj opiciji da bi dobili tu legitimnost te građanske opcije mora biti dovoljan broj ljudi da vjeruju u to u ovoj zemlji, ali to što nema trenutno dovoljno kritičke mase ne oslobađa nikoga odgovornosti da napravi prvi korak. Ja hoću da napravim prvi korak u tom pravcu. Ja hoću da živim kao što živite vi u Njemačkoj, gdje su svi ljudi isti bez obzira ko su i šta su, pa čak i koje su boje kože. To što je ova zemlja ovakva ne oslobađa nas odgovornosti da je mijenjamo. To što je ova zemlja ovakva ne znači da mora da ostane ovakva, ne znači da mora da bude osuđena na to da joj je ovo sudbina.

Ugledni sarajevski redatelj Dino Mustafić je dan nakon izbora na svom profilu na Twitteru napisao: "Bošnjaci bi se nakon ovih izbora trebali zapitati kako je moguće da 20 godina nakon rata nisu nikada izabrali predsjedničkog kandidata iz svog naroda koji dolazi iz multietničke stranke". Kako komentirate da unutar bošnjačkog korpusa takav kandidat nikada nije izabran?

Glasaju građani BiH. Ja im ne brojim krvna zrnca. Ne mogu to više da ponavljam i ne razumijem kako je to teško shvatiti. Ja sam takav kakav sam. Moje naslijeđe i porodično, i religijsko i etničko je moja stvar, ali prije svega sam građanin. Ja ljude gledam kao pojedince, ne dijelim ih tako. Ko je za koga glasao je njihova stvar, stvar političkog odabira, a ne brojanja krvnih zrnaca. Vraćate me na teren na koji neću da uđem, neću da igram na etničku kartu jer vjerujem u nešto drugo, vjerujem u ljude pojedince, a ne u kolektivitete.

„Dodik nema neku super moć"

Čeka Vas vrlo teška utakmica u Predsjedništvu BiH. Član Predsjedništva iz reda srpskog naroda Milorad Dodik sumnja u opstojnost BiH i radi na njenoj razgradnji, Vama osporavaju legitimitet u jednom od tri konstitutivna naroda. Kako vidite suradnju u Predsjedništvu BiH u takvim okolnostima?

Po našem Ustavu ne postoje predstavnici naroda u Predsjedništvu BiH. Po našem Ustavu postoje pripadnici naroda u Predsjedništvu BiH. Dakle nema takvog legitimiteta. Legitimitet se po našem Ustavu ne izvodi iz naroda kao kolektiviteta nego se izvodi iz građana. Dakle ta priča o legitimitetu je potpuno besmislena. HDZ je pokušava plasirati na način da potpuno odvoji ljude u ovoj zemlji. To neće proći. Što se tiče Predsjedništva BiH ja sam već dva puta bio član Predsjedništva i tada je član Predsjedništva bio Nebojša Radmanović iz Dodikove stranke. Mi smo solidno radili.

Kako će se Milorad Dodik ponašati ne znam, ali mu je pametnije da se ponaša racionalno jer u Predsjedništvu je način donošenja odluka takav da ako se krene sa blokadama i provociranjem tih blokada obično vam se to razbije o glavu na način da onda ne možete dobiti ono do čega je vama stalo.

Ne znam dakle šta će Dodik uraditi, ali vam sada tvrdim da ako krene sa blokadama da će to biti veliki problem i po njega i na kraju po Republiku Srpsku u koju se on toliko zaklinje jer to može rezultirati time da se ne donose odluke koje su bitne i za Republiku Srpsku.

„Nastavio bih raditi na putu BiH ka EU, ali neću dati da idemo u NATO“, kaže Dodik. Vi kažete: „Mislim da je NATO jedna vrsta prioriteta u odnosu i na EU zbog sigurnosti“. Kako mislite postići kompromis sa Dodikom po ovom pitanju?

Dodik nema neku super moć. Odluka o NATO-u i aktivaciji MAP-a je donesena. Ona nikada nije opozvana, promijenjena ili poništena. Sve što Dodik može jeste da traži da se ta odluka mijenja, ali za to nikada neće dobiti saglasnost druga dva člana Predsjedništva. Dakle ta odluka zvanično postoji. 

Tužba protiv Hrvatske zavisi od ponašanja Zagreba

Vi ste poznati po tome da vrlo oštro reagirate na susjede Hrvatsku i Srbiju. Najavili ste da ste spremni na tužbu protiv Hrvatske zbog Pelješkog mosta ukoliko ne bude druge mogućnosti. Sudeći po tome da do sada nije postignut dogovor sa Zagrebom, što procjenjujete, koliko je ta tužba realna posebice s obzirom na to da su u Sarajevu već poduzete aktivnosti koje ide u tom pravcu?

U pravu ste. Ministarstvo civilnih poslova je već pokrenulo aktivnosti u tom pravcu. Za donošenje takve odluke potrebna vam je saglasnost sva tri člana Predsjedništva. Ukoliko mi ne budemo mogli doći sa Hrvatskom do dogovora i sporazuma - jer pitanje Pelješkog mosta je usko vezano sa pitanjem naše morske granice i osporavanja granice BiH - naravno da ćemo onda iskoristiti sve instrumente koje nam međunarodno-javno pravo daje. No ja uvijek preferiram dogovor. Ne bih nikada išao toliko daleko izuzev ako je dogovor nemoguće postići. Ako baš ne možemo postići dogovor onda je legitimno da idemo sa tužbom, onda je legitimno da se izjasnimo o tome u Predsjedništvu i da krenemo u tom pravcu. Ako me pitate hoće li biti konsenzusa za takvu odluku prepotstavljam da hoće jer ne mogu da zamislim situaciju da gospodin Dodik radi u korist Republike Hrvatske.

Dakle realno je očekivati da takva odluka može biti donesena sa ovim sastavom Predsjedništva kada u njemu nema Dragana Čovića, ali hoćemo li ići do te tačke prije svega zavisi od ponašnja zvaničnog Zagreba i spremnosti da se dogovori sa BiH.

Zvanični Zagreb nije pozdravio Vaš izbor za člana Predsjedništva BiH.

Pa nisu pozdravili jer su i oni valjda svjesni da gube jednu moćnu polugu u institucijama vlasti. Nije nikakva tajna da je gospodin Čović, pa i jedan dobar dio ministara u Vijeću ministara BiH iz HDZ-a, nastupao štiteći sve vrste interesa Republike Hrvatske u BiH, a ne BiH. I tu je riječ i o političkim i ekonomskim, a ono šta ja znam, nekada i o obavještajnim interesima. Druga je stvar što ja smatram da je to neprimjereno i čak pomalo i neukusno da se zvanični Zagreb toliko miješa u unutrašnje odnose, da komentariše rezultate izbora u BiH.

Dobar znak od Vučića

U prethodna dva mandata bili ste jako oštri i prema odnosu Srbije prema BiH. Kakav će biti odnos prema Srbiji?

Isti kao i prema Hrvatskoj. Dakle sve dok se poštuje ono što je standard u odnosima susjednih zemalja pogotovo kada naglašavamo da su to prijateljske zemlje treba da važi za svakoga – i za BiH, i za Hrvatsku i za Srbiju. To je ono što je jedna normalna i očekivana pozicija od svakoga ko se zove šefom države.

No imali ste miješanje i iz Beograda tokom predizborne kampanje. Čak je i kandidat Saveza za pobjedu Mladen Ivanić reagirao na podršku Beograda Dodiku.

Jesu u prvom dijelu. Međutim onda je u drugom dijelu kampanje došlo do naglog izmicanja zvaničnog Beograda iz kampanje u BiH. Znate da je posjeta predsjednika Vučića bila najavljena pa se onda odjednom odustalo od toga. Ja neću da komentarišem razloge zbog kojih je to došlo iako su mi poznati. To je opet stvar predsjednika Vučića, ali mislim da je to izvlačenje predsjednika Vučića kao šefa susjedne države iz kampanje u BiH bio dobar znak.

Je li to i dobar znak da ćete imati dobru suradnju sa Vučićem?

Ja sam spreman imati sa svakim dobru suradnju i sa gospođom predsjednicom Republike Hrvatske i sa gospodinom predsjednikom Srbije, naravno i Crne Gore. To meni ne predstavlja problem, ali samo tražim da se zna gdje su granice BiH i da se to prihvati i gdje su granice uobičajenog diplomatskog ponašanja pa čak i finog ljudsko ponašanja kada je riječ o BiH.

Promjena granica bi bila opasan presedan

Kada smo kod granica posljednjih mjeseci se govori o temi za koju se mislio da je stavljena ad acta, a to je eventualna promjena granica u regionu. Kakav je Vaš stav o tome?

Ja mislim da granice BiH ne treba mijenjati, dirati i razmjenjivati teritorije jer se time stvara opasan presedan. Granice BiH su utvrđene, one se znaju i potvrđene su i nalogom tzv. Badinterove komisije i mislim da jednostavno BiH mora insistirati na nepromjenjivosti tih granica. Razmjena teritorija, po mom mišljenju, ne dolazi u obzir jer je opasna i jer bi ti stvorilo opasan presedan.

Odnosi li se taj Vaš stav i na Srbiju i Kosovo?

Ja vam ne mogu govoriti u ime Srbije i Kosova.

Pitam Vas to zato što su mnogi, kada se spominajala ta tema, pravili paralelu sa BiH.

Pa mnogi to mogu vezati sa BiH, ali im neće biti dopušteno da to vežu za BiH. To nema veze sa BiH. Šta će Srbija i Kosovo uraditi je njihova stvar i bilo bi vrlo nepristojno i prelazilo bi granice uobičajenog diplomatskog ponašanja miješati se u to. Ja imam svoje mišljenje, ali to je moje privatno mišljenja.

A to je?

Kažem vam: to je moje privatno mišljenje. Ja zaista želim da se odnosi Srbije i Kosova riješe na način da su to odnosi dvije susjedne i prijateljske države. Kako će oni rješavati te odnose je njihov problem. Ja nemam dileme da je Kosovo nezavisna država. Odmah da znate da je to moje mišljenje.

Koja će biti Vaša pozicija tokom narednog mandata kada je riječ o eventualnom priznanju neovisnosti Kosova. Hoćete li ostati na onoj poziciji koju je Haris Siljadžić jednom prilikom fomurlirao na način "dogovorili smo se da o tome ne raspravljamo jer znamo da se nećemo dogovoriti"? 

Moja pozicija vam je apsoulutno jasna. Rekao sam da je Kosovo nezavisna država i da bi BiH bilo pametno da to uradi, ali sa Miloradom Dodikom u Predsjedništvu ja čisto sumnjam da ćemo doći do te odluke, ali ja vama ne krijem svoj stav: Dakle po meni je Kosovo nezavisna država.

EU propušta vrlo važnu priliku u regionu

Milorad Dodik kaže da će se tokom svog mandata vezati za Srbiju i Rusiju. Također ne krije da je Putinov čovjek na Balkanu. Kako gledate na utjecaj Rusije?

Neka Dodik sebi ne pridaje baš toliko važnosti u ruskim očima i Putinovim očima. Bolje je u ovom slučaju biti mudar i pametan i okrenuti se sebi i rješavati neke stvari koje su u interesu građana BiH što naravno uključuje i interese onih koji glasaju za gospodina Dodika i za RS. Naš put treba biti na Zapad – dakle NATO i EU. To je jedino racionalno rješenje ne samo za BiH nego i za druge zemlje. Dakle vezati se za Istok i Jugoistok jednostavno u ovom trenutku – istorijskom trenutku - nije pametno, pragmatično i racionalo rješenje.

Što očekujete od EU i međunarodne zajednice u narednom periodu kada je u pitanju BiH?

Ne očekujem baš previše iskreno govoreći. EU očigledno ima strašnih problema unutar sebe. EU ima ne samo problem migrantske krize, EU unutar sebe ima strašnu navalu i desničarskog populizma, a vrlo često i jednu vrstu desničarskog šovinizma i EU mora naći odgovore na neka pitanja unutar nje same. Ne očekujem neku značajnu promjenu u tome. Mislim da će se priča zadržati na nivou izjava da smo dobrodošli u EU, ali da moramo mnogo posla da uradimo. Ja ne mogu dijeliti savjete ljudima ni u Briselu ni u državama članicama EU, ali mislim da propuštaju vrlo važnu priliku, gotovo strateški važnu priliku, da cijeli ovaj region integrišu čim prije u sastav ujedinjene Europe. Ostavljajući tu rupu bojim se da će utjecaj sa Istoka i Jugoistoka sve više jačati u Evropi.    

Željko Komšić, kandidat Demokratske fronte,  je izabran za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda na Općim izborima 2018. godine. Komšić je do sada dva puta obavljao funkciju člana Predsjedništva BiH. U prethodna dva mandata bio je kandidat Socijaldemokratske stranke BiH. Nakon napuštanja SDP-a osnovao je Demokratsku frontu. 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android