Šumski požari: šteta koja se ne može popraviti
29. august 2019
„Ne znamo koliko će vatrenih žarišta sa njiva preći na šume“, kaže Paulo Brando, stručnjak nezavisnog brazilskog instituta za istraživanje regionaAmazonije IPAM. „Trenutno sateliti samo mogu da ustanove postojanje požara.“
Brazilske tropske šume u regionu Amazona su u plamenu i oči svijeta su već nedjeljama uprte u njih.U poređenju sa prošlom godinom, broj požara se od januara do avgusta povećao za 82 procenta. Samo u avgustu je registrovano gotovo 26.000 požara.
„Dan vatre"
Najveći broj šuma gori u saveznoj državi Para. Tamo se vodi istraga protiv osumnjičenih podmetača požara. Ratari su osumnjičeni da su u okviru takozvanog „Dana vatre“ 10. avgusta počeli da pale šume da bi osvojili obradivo zemljište – akcija navodno u znak podrške predsjedniku Brazila Žairu Bolsonaru. Ubrzo zatim su satelitske slike pokazale da se požari šire.
O akcijama farmera je prvi pisao list „Folja do progreso" koji izlazi na jugu pomenute savezne države. „Moramo pokazati predsjedniku da hoćemo da radimo a to se može samo ogoljavanjem šumskog terena – da bismo počistili taj teren, potrebna nam je vatra“, citira list jednog od organizatora.
Prema informacijama tužioca koji vodi istragu Paula de Tarsa najveći dio požara bjesni baš na prirodnim područjima pod zaštitom države. Na ta područja stalno upadaju veleposjednici, špekulanti ili vlasnici rudnika koji bi tu da razviju posao. Tužilaštvo istražuje i manjkavosti na planu državne kontrole i opreme i sredstava kojima raspolaže brazilska agencija za zaštitu životne sredine IBAMA
Nepovratne promjene
„Odričemo se velikih suma koje Brazil dobija preko Fonda za Amazon da bi se borio protiv nestajanja šuma“, kaže tužilac, misleći prije svega na finansijsku pomoć Njemačke i Norveške za Fond za zaštitu tropske šume – pomoć koja je ukinuta sa Bolsonarovim stupanjem na funkciju. S druge strane, zemlje G7 su ponudile milionsku pomoć za gašenje požara, ali je to Bolsonaro odbio.
Vatri su posebno podložne površine na kojima je drveće već sječeno. „Kada u prašumi zbog ilegalne siječe drveća i ilegalne potrage za zemnim blagom nastanu čistine, a šuma se fragmentira, drveće na njenim obodima se suši i postaje lako zapaljivo“, kaže Paulo Bareto sa „Instituta Imazon“ u Belemu.
Za vrijeme sušnih godina, šuma je pod stresom i drveće se prebacuje na strategiju preživljavanja: „Da bi smanjilo potrošnju vode, drveće odbacuje lišće. Pošto se krošnje tako prorjeđuju, više sunčeve svjetlosti stiže do tla i suvog prizemnog rastinja. Tako vatra kojom se čisti teren lakše može da pređe na prašumu“, kaže Bareto. Suvo lišće, povišena temperatura i fragmentiranje tropske šume povećavaju opasnost od požara.
Drastične posljedice
„U sušnim godinama može da izumre i do 90 odsto drveća na obodima šuma“, piše u najnovijoj studiji IPAM. „Izgled predjela se radikalno mijenja", dodaje Paulo Brando, „a biodiverzitet se bitno smanjuje".
Studija se temelji na posmatranju šuma koje je trajalo devet godina. „Konstatovali smo stalnu degradaciju. Vidjeli da veliko drveće odumire. Životni vijek drveta se smanjio", kaže Brando.
Na područjima na kojima se flora posle požara unekoliko oporavila, pokazalo se da je potrebno najmanje sedam godina dok ne počne ponovna apsorpcija ugljenika i isparavanje vode u atmosferu. Istraživanja u reigonu su pokazala i da je posle svakog šumskog požara ugrožen biodiverzitet. Čak i ako se dio šume oporavi, broj vrsta drveća nikada ne dostiže raniji nivo.
Ni klimatski uslovi nisu više onakvi kakvi su bili prije nekoliko decenija. U regionu Amazonije je već za jedan stepen toplije nego prije 60 godina, a sušan period je tri nedjelje duži nego što je bio prije 40 godina, prenosi Brando: „To nije linearan proces; što više mijenjamo klimu, tim su veće i šanse da te promjene budu žestoke".