Što američki izbori znače za Njemačku

Kada je Joe Biden 2020. godine pobijedio tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa, Njemačka je odahnula. Za razliku od Trumpa, Biden je bio percipiran kao transatlantičar starog kova, dok je Trump u Njemačkoj doživljavan kao velika neizvjesnost i izvor nestabilnosti.

Sada se Trump ponovno kandidira za predsjednika, dok potpredsjednica Bidena, Kamala Harris, predstavlja demokrate. Harris je jasan favorit njemačke vlade, koja se nada nastavku bliskih transatlantskih odnosa i multilateralizma pod njenim vodstvom.

Osim toga i velika većina njemačke javnosti podupire Harris: najnovija anketa ARD-Deutschlandtrend pokazuje da se Nijemci zalažu za Harris s omjerom podrške od 78 posto prema 8 posto za Trumpa.

Koji su ključni aspekti u kojima je ishod izbora od posebne važnosti za Njemačku?

Ukrajina

Jedno od najvažnijih pitanja za njemačku vladu glasi: Što će biti s podrškom Ukrajini? SAD su daleko najveći dobavljač oružja i financijski podupiratelj Ukrajine, a iza njih dolazi Njemačka.

Kamala Harris nikada nije dovela u pitanje podršku Ukrajini, izjavivši da će SAD ostati „čvrsto na strani Ukrajine i naših NATO saveznika sve dok je to potrebno" – tako je to i savezni kancelar Olaf Scholz uvijek iznova formulirao.

S druge strane, Trump zagovara brzo okončanje rata, što bi vjerojatno značilo da bi Ukrajina morala odustati od dijela teritorija pod ruskom okupacijom. No, kako bi američka politika prema Ukrajini izgledala pod Trumpom, nije jasno, ističe sigurnosni stručnjak Nico Lange. „Ne možemo reći da će, ako Donald Trump pobijedi, on prodati Ukrajinu. Posebnost Donalda Trumpa je u tome što nije predvidljiv."

NATO/Međunarodna sigurnost

Potpredsjednica se izrazila kao snažna zagovornica multilateralne suradnje i NATO-a. Po njezinom mišljenju, bilo bi nerazborito, čak i iz američke perspektive, ugroziti globalne saveze SAD-a.

Trump je, s druge strane, više puta doveo u pitanje samu svrhu NATO-a. Prvenstveno zahtijeva od saveznika da više novca izdvajaju za vlastitu obranu - i pritom čak stavlja na raspolaganje i NATO-ov pakt o međusobnoj obrani.

Nico Lange također upozorava da se i u ovom slučaju izbjegne crno-bijelo razmišljanje: „Ako ne gledamo samo na Ukrajinu, već na europsku sigurnost u cjelini, postoji razlog za pretpostavku da bi Europljanima bilo nešto lakše i predvidljivije ako Harris pobijedi na predsjedničkim izborima. Ali treba reći da je potreba da Europljani više učine za vlastitu sigurnost prisutna u oba slučaja i da se to ne može izbjeći."

Privreda/Trgovina

Njemačka je jedan od najvažnijih trgovinskih partnera SAD-a. Stoga ekonomska politika Washingtona ima snažan utjecaj na Njemačku.

Trump je u slučaju pobjede na izborima najavio carinu od 60 posto na uvoz iz Kine i 20 posto na uvoz iz ostatka svijeta. To bi njemačke proizvode u SAD-u učinilo znatno skupljima. Posebno bi bili pogođeni automobilska i farmaceutska industrija.

U skladu s tim, mnoge njemačke industrijske tvrtke strahuju od Trumpove pobjede. U istraživanju Ifo instituta otprilike dva tjedna prije izbora, 44 posto anketiranih tvrtki boji se negativnih posljedica u slučaju Trumpovog predsjedništva. Samo 5 posto očekuje pozitivne učinke, dok 51 posto ne očekuje nikakvu razliku.

Prema navodima u jednoj Ifo studiji, samo Trumpova najavljena carina mogla bi smanjiti njemački izvoz u SAD za gotovo 15 posto. A to nije sve: mogu se očekivati i neizravni učinci carinskih barijera na Njemačku. „Može se pretpostaviti da će trgovinski partneri, odnosno Kina, reagirati", kaže Baur za DW, „i to je možda najveći strah, da upadnemo u spiralu eskalacije, u kojoj bi zatim došlo do globalnog trgovinskog rata", kaže Andreas Baur iz Ifo instituta

Međutim, bez obzira na to tko pobijedi 5. studenog, njemačka privreda ne očekuje liberalizaciju američke trgovinske politike. Oba kandidata „fokusiraju se na jačanje domaće industrije i žele vratiti radna mjesta u prerađivačkoj industriji u zemlju", rekqao je nedavno predsjednik Saveza njemačke industrije, Siegfried Russwurm.

Andreas Baur iz Ifo instituta to potvrđuje: „Postoje kontinuiteti od Trumpa do Bidena, posebno u vezi s trgovinskom politikom prema Kini. Biden je zadržao visoke carine koje je Trump uveo na kineski uvoz, nedavno je čak povećao carine na kineske električne automobile na preko 100 posto. Velika razlika između Trumpa i Harris odnosi se na saveznike. Retorika kod Trumpa je jasna: riječ je o SAD-u protiv ostatka svijeta. Kod buduće Harrisove vlade öini se da su svjesni da Sjedinjene Države trebaju saveznike."

Zaštita klime/energija

Kamala Harris smatra klimatske promjene „egzistencijalnom prijetnjom" za čovječanstvo. Kao potpredsjednica podržava Zakon o smanjenju inflacije iz 2022., koji je Bidenova administracija donijela kao paket težak više milijardi za zaštitu klime i socijalnu skrb.

U slučaju Trumpove pobjede, očekivalo bi se udaljavanje SAD-a od zaštite klime, kako na domaćem tako i na međunarodnom planu. To bi njemačkoj vladi, kojoj je zaštita klime važan prioritet, dodatno otežalo postizanje međunarodno obvezujućih pravila za smanjenje emisije CO₂.

U predizbornoj kampanji Trump je također kritizirao njemačku energetsku politiku, tvrdeći da se Njemačka, nakon neuspješnog odustajanja od fosilnih goriva, ponovno okrenula izgradnji termoelektrana na ugljen, „jedna elektrana tjedno", što je bilo potpuno neutemeljeno.

Trump se u prošlosti već nekoliko puta slično izjašnjavao, između ostalog i u TV-duelu s Harris. Na to je reagiralo njemačko Ministarstvo vanjskih poslova na platformi X: „Sviđalo se to Vama ili ne: njemački energetski sustav je potpuno funkcionalan, s više od 50 posto obnovljivih izvora energije." Njemačka je sve više isključuje termoelektrane na ugljen i nuklearne elektrane, umjesto da ih gradi. „Najkasnije do 2038. godine, ugljen će biti izvan mreže."