Štampa na njemačkom: Amerika miri Kosovo i Srbiju

„Već duže vrijeme je očigledno da vlada Donalda Trampa želi po svaku cijenu da napravi vidljive pomake u komplikovanom odnosu između Kosova i Srbije. Ona se nada da bi, uz taj spoljnopolitički uspjeh, dobila vjetar u leđa za predstojeću izbornu kampanju“, piše švajcarski Noje cirher cajtung. Ujedno se i napominje da je tajming Grenelove inicijative o sastanku 27. juna u Bijeloj kući zanimljiv, s obzirom na to da se ovog vikenda u Srbiji održavaju parlamentarni izbori.

Švajcarski dnevnik ocjenjuje da Grenelova najava pokazuje i to koliko su EU i SAD daleko do zajedničkog djelovanja na Ballkanu – iako su decenijama u regionu slijedile iste ciljeve. „To što je Grenel nekoliko sati prije posjete (specijalnog izaslanika EU Miroslava) Lajčaka najavio pregovore u SAD, snažan je udarac u cjevanicu EU – pa čak i ako u Vašingtonu bude bilo riječi prvenstveno o ekonomskim pitanjima."

„Kosovski predsjednik Hašim Tači i srpski ministar spoljnih poslova Ivica Dačić su se, kada je riječ o dijalogu, izjasnili za to da bi Amerikanci trebalo da preuzmu vodeću ulogu. Pad uticaja na Balkanu EU može da pripiše samoj sebi: sa gubitkom perspektive pristupanja Uniji za zemlje Zapadnog Balkana, Brisel je izgubio svoje najvažnije političko sredstvo. To se naročito uočava na Kosovu, čijim građanima je još uvijek potrebna viza za putovanje u zemlje Šengena“, piše „Noje cirher cajtung". 

„Korektura granica"

I njemački Zidojče cajtung ukazuje da su se Tramp i Grenel odlučili na „korak bez EU, u nadi da će postići spoljnopolitički uspjeh za izbornu kampanju za predsjednika SAD“. Minhenski list napominje takođe da srpski predsjednik Vučić „isključuje mogućnost priznanja Kosova“, ali i da, kako se navodi, kao i kosovski predsjednik Tači od 2018. propagira razmjenu teritorija „prema etničkim kriterijumima i pod nazivom ’korektura granica’.“

„Ali mnogi Kosovari su protiv toga. To odbacuju i Evropska unija i njemačka kancelarka Angela Merkel – zato što strahuju od drugih nasilnih zahtjeva za promjenama granica.“ „Zidojče cajtung“ podsjeća da njemačka kancelarka od 2014. organizuje konferencije o Zapadnom Balkanu, a da se pitanjem Kosova od 2019. intenzivnije bavi i francuski predsjednik Emanuel Makron. List prenosi i riječi predsjednika Kosova Tačija koji je izjavio da bi do još jednog sastanka sa predstavnicima Beograda moglo da dođe u julu u Parizu.

„Ipak, Evropska unija po pitanju Kosova nije jedinstvena“, piše njemački list podsjećajući da pet njenih članica ne priznaje Kosovo, jer strahuju od jačanja zahtjeva za nezavisnošću manjina u njihovim zemljama. „Isto kao i u Prištini, i u Beogradu se jače oslanjaju na SAD. Srpski ministar spoljnih poslova Ivica Dačić izjavio je da je Trampova administracija bolja za Srbiju od bilo koje američke vlade koju su vodile demokrate", prenosi „Zidojče cajtung“.

Šta da se radi sa Bondstilom?

„Velike novosti“ – citira list Frankfuter algemajne cajtung objavu Ričarda Grenela u ponedjeljak na Tviteru kojom je on najavio sastanak u Bijeloj kući: „Zagonetka je o čemu Tramp želi da diskutuje u Bijeloj kući.“ A i na Kosovu i u Srbiji takođe se „samo nagađa šta bi moglo da se krije iza najnovije inicijative američkog predsjednika i njegovih posilnih“. 

„Da se Tramp zabrinuo za stabilnost Balkana, to mu ne vjeruje niko – ni u Prištini, ni u Beogradu". Iz krugova oko Aljbina Kurtija se, kako piše frankfurtski dnevnik, može čuti da Tramp želi da postigne ’istorijski cilj’ – da rasformira američku bazu Bondstil koja se na Kosovu nalazi od 1999. i da „američke vojnike vrati kući“. 

„Da bi postigao taj cilj, smatraju u Prištini, Tramp neće prezati ni od zahtjeva za promjenom granica. A pomjeranje granica bi, ako treba, bilo urađeno u korist Srbije samo da bi se dobila saglasnost iz Beograda.“ Ipak, kako se naglašava u analizi, „ne može se zaključiti da su namjere SAD zaista takve, barem ne na osnovu zvaničnih izjava iz Vašingtona. Grenel je u svom tvitu ostao pri tome da će se 27. juna govoriti o privredi.“

Pritom, „jedno suštinsko pitanje ostaje neriješeno: Kosovo i dalje istrajava na tome da bude priznato od strane Srbije i da tako postane član Ujedinjenih nacija. Srbija to nikako ne želi da dozvoli, a u tom smislu ima i sigurnu podršku dvije članice Savjeta bezbjednosti UN, Rusije i Kine.“

„Novi presedan“

Međutim, zaključuje „Frankfurter algemajne cajtung“, „ukoliko američki predsjednik zaista teži sveobuhvatnom sporazumu i zahtijeva da Kosovo ustupi dio svoje teritorije Srbiji, ostaje nerazjašnjeno pitanje da li je Srbija spremna da se, u zamjenu za dobijene teritorije, formalno odrekne prava na preostali deo Kosova, da promijeni sopstveni ustav i zvanično prizna kosovsku državu? Vučić je u tom smislu bio ovog utorka jasan kada je rekao da o tome nema ni govora: u Vašingtonu neće biti tema priznanje Kosova, niti će Srbija dozvoliti da to bude tema."

„U prošlosti su se često mogle čuti pretpostavke prema kojima je Vučićeva ideja sasvim drugačija: novim presedanom zbog pomjeranja granica na Kosovu, stiče se pravo na ujedinjenje sa Republikom Srpskom. Tako bi se izgubile eksklave u južnom dijelu Kosova u kojima živi manje od 10.000 stanovnika, ali bi Srbija zato dobila oblast direktno uz svoju granicu sa 1,2 miliona stanovnika. U svakom slučaju", navodi se na kraju analize frankfurtskog lista, „Vučić će prije dolaska u Vašington obaviti još jedan važan razgovor – sa Vladimirom Putinom u Moskvi“.

Pripremio Svetozar Savić

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android