Šta slijedi nakon krize vlade u Berlinu?

Njemačka vlada planira da pooštri azilantsku i izbjegličku politiku. To je vijest koja u sporu između dvije stranke unije pomalo prijeti da padne u drugi plan. Ukoliko aktuelni politički sukob na najvišem nivou ne bude dalje eskalirao, Njemačka će još više raditi na ograđivanju.

Osnova za to pooštravanje bi trebalo da bude „Master plan", kako savezni ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer naziva popis koji obuhvata 63 tačke. Aktuelni spor između Zehofera i kancelarke Angele Merkel i između dvije konzervativne sestrinske stranke, Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i Hrišćansko-socijalne unije (CSU) proteklih sedmica se rasplamsao u vezi sa tačkom 63. tog plana: da li Njemačka treba da vraća potražioce azila sa granice? Merkelova je bila protiv toga. CSU i dijelovi CDU to podržavaju. Kancelarka odbija pojedinačna nacionalna rješenja koja nisu usaglašena sa partnerima iz EU.

Najprije predah u sporu

U Berlinu su do sada samo rijetki mogli da pročitaju šta sadrži „Master plan", Merkelova je upoznata sa sadržajem. Ali čak ni mediji iz glavnog grada do sada nisu objavili ni jedan primjerak. I pored toga, CSU već skoro dvije nedjelje naveliko citira iz tog dokumenta: bezgotovinske naknade umjesto isplate novca, brža procedura, proširenje liste zemalja sigurnog porijekla, takozvani Anker-centri, dakle centri za izbjeglice umjesto njihovog raspoređivanja po opštinama, avioni zakupljeni specijalno za potrebe deportacije i još mnogo toga.

Zbog tačke 63. Merkelova se posljednjih dana toliko javno sporila sa Zehoferom da je poslanička grupa CDU i CSU u Bundestagu dovela u pitanje rad vladajuće koalicije (koju čine i socijaldemokrate), pa tako i njenu kancelarsku funkciju. Ona podržava 62. tačke Master plana "bez ikakvih ograničenja”, kazala je kancelarka u ponedjeljak na konferenciji za novinare.

Čak i u vezi sa tačkom 63. postoji mali kompromis. Potražioci azila koji imaju zabranu ulaska u Njemačku trebalo bi već sa granice da budu vraćeni. Tim kompromisom je poništen ultimatim koji je Zehofer postavio kancelarki do ponedjeljaka u 14 časova. Sada je riječ o kompromisu u „62,5 tačke", radosno je ocijenio Zehofer na konferenciji koja je gotovo istovremeno održana u Minhenu. Tačka 63. bi prema Zehoferu, u potpunosti bila ispunjena kada bi se onemogućio dolazak u zemlju potražiocima azila koji su već registrovani u drugim zemljama EU. Zehofer je najavio da će sljedeće sedmice objaviti čitav svoj „Master plan".

Pritom ostaje otvoreno kako sve to zapravo treba da se sprovede. Na austrijsko-bavarskoj granici, tamo gdje prelazi najveći broj azilanata, ima više od devedeset graničnih prelaza, ali za sada samo tri kontroliše savezna policija.

Izbjegličko pitanje veoma zapaljivo – u Njemačkoj i Evropi

Kada je riječ o izbjegličkoj politici, CDU i CSU su u zemlji pod velikim pritiskom. Jer politička konkurencija od strane desničarskih populista, „Alternative za Njemačku" (AfD) je sve veća. Ukoliko spor stranaka unije nastavi da se zaoštrava od toga će AfD da profitira. Ukoliko vlada zaoštri izbjegličku politiku, moguće je da će oslabiti jačanje AfD.

Pravo rješenje je moguće postići samo na evropskom nivou – to znaju i Merkelova i Zehofer. Jer Njemačka je zemlja bez spoljnih granica EU. Dakle, izbjeglice po pravilu uvijek dolaze preko trećih zemalja – ili ne. Ali prvobitno željeno, veliko, zajedničko rješenje unutar EU, uključujući i kvote za raspodjelu izbjeglica, tokom tri godine nije uspjelo da se sprovede, prije svega zbog protivljenja zemalja centralne i istočne Evrope. Projekat Evropa je doveden u pitanje, naglašava sada Merkelova. Njemačka ima veoma veliku odgovornost.

U Berlinu su se mnogi pitali zašto je upravo sada izbio spor. Krajem mjeseca se održava samit EU, na kojem bi konačno trebalo da se riješi pitanje izbjegličke politike. CSU je sada Merkelovoj postavio novi ulitimatum. Ukoliko se za dvije sedmice ne pronađe rješenje u skladu sa tačkom 63. „Master plana", onda će ga on, Zehofer, kao ministar sprovesti na svoju ruku. Merkelova je zaprijetila da će onda iskoristiti svoja kancelarska ovlašćenja. Ukoliko spor bude do te mjere eskalirao, to bi moglo da znači politički kraj Merkelove i Zehofera – sa nesagledivim posljedicama.

Italija – partner u izbjegličkoj politici?

Uveče je spor imao nastavak na jednoj drugoj bini. Kancelarka se sastala sa novim italijanskim premijerom Đuzepeom Konteom. Konte predvodi populističku vladu, koja slijedi veoma strogu izbjegličku politiku. Uoči sastanka, i Merkelova i Konte su govorili o izbjegličkoj i migracionoj politici, naglasivši zajedničke interese.

U naredne dvije sedmice kancelarka želi – a to je srž trenutnog primirja između CDU i CSU – da potraži rješenja sa drugim zemljama EU. Anketa koju je u ponedjeljak objavila Kancelarija EU za pitanja azila (Easo) pokazuje da u Italiji postoji veliki interes da se ostvari napredak u rješavanju izbjegličkog pitanja. Težište krize se premjestilo na jug, navodi Easo. Italija je 2017. godine – nakon Njemačke – imala najveći broj zahtjeva za azil.

I kancelarka je ukazala na situaciju sa izbjeglicama. Bilateralna saradnja bi trebalo da se intenzivira, ocijenila je Merkelova. Ona će rado izaći u susret želji Rima za više solidarnosti, i za to će tražiti više razumijevanja u Njemačkoj.

Konte je kazao da bi EU morala da promijeni „perspektivu" kada je riječ o izbjegličkom pitanju. Toga je, prema njegovom mišljenju, svjesna i Njemačka, izjavio je premijer. Dablinski sporazum treba da bude prevaziđen. Zato će Italija predložiti nove smjernice Savjetu EU.

Sljedeću evropsku priliku Merkelova će imati već danas, kada se u Berlinu sastaje njemačko-francusko vijeće ministara sa predsjednikom Emanuelom Makronom. I predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker putuje u Berlin gdje će se sastati sa Angelom Merkel. I u Junkerovoj nadležnosti je moguća reforma EU-sistema dodjeljivanja azila.