Šta pokazuju indeksi Transparensi internešenela?

Transparensi internešenel (Transparency International) redovno objavljuje tri indeksa korupcije. Najpoznatiji indeks je indeks percepcije korupcije (CPI). On ukazuje na očiglednu korupciju kod državnih službenika i političara u određenim zemljama. CPI je rezultanta koja se oslanja na 17 različitih studija, koje izrađuje devet nezavisnih međunarodnih institucija. Riječ je o anketama koje se sprovode među poslovnim ljudima i analitičarima.

Vrijednost indeksa kod rangiranja zemalja kreće se od 0, što označava da je jedna zemlja potpuno korumpirana, do indeksa 10 što pokazuje da u zemlji nema korupcije. Na početku liste su one zemlje za koje se smatra da je stepen korupcije posebno nizak. Na kraju pak zemlje s viosokim stepenom primjećene korupcije.

Preduzeća iz bogatih zemalja kriva za korupciju zemljama u razvoju

Kritičari najviše zamjeraju indeksu percepcije korupcije da registruje samo podmićene osobe, i da se stepen korumpiranosti mjeri samo kod podmićenih osoba, iako su za zloupotrebu uvijek potrebne dvije strane: podmićeni, kao i oni koji kroz mito pokušavaju da ostvare neku korist.

To dovodi do rezultata, da su industrijske zemlje po pravilu rangirane na CPI listi sa nižim stepenom korupcije, dok se kod zemalja u razvoju bilježi visok stepen korupcije. No, upravo su preduzeća iz sjevernih bogatih zemalja zaslužna za korupciju u zemljama u razvoju.

Kako bi se ovo ispravilo Transparensi internešenel stvorio je još jedan indeks takozvani indeks davalaca mita (Bribe Payers Index – BPI). Ovaj indeks odražava, koliko zaista političari i državni službenici, zemalja sa visokom kvotom izvoza, podmićuju u inostranstvu. Indeks je napravljen prije otprilike dvije godine, ali još uvijek nije ni blizu poznat koliko CPI.

Kompletnija slika se dobija ako se koriste oba indeksa

Na osnovu odgovora preduzetnika na pitanje: “Navedite Vama poznate privredne sektore u sljedećim zemljama, u kojima se najvjerovatnije podmićuje kako bi se poslovalo u tim zemljama ili pak ostalo u poslu“, zemlje su predstavljene na BPI listi.

Kompletnija slika raširenosti korupcije mnogo realističnije se zapravo može dobiti koristeći oba indeksa i CPI i BPI.

Treći indeks Transparensi internešenela je GCB ili globalni korupcijski barometar. Za razliku od CPI-a, ovim indeksom se istražuje stav šire javnosti (građana) u odnosu na nivo korupcije u njihovim zemljama. Na primjer, jedno od pitanja u GCB se odnosi na to koliko korupcija utiče na život građana. Odgovori ne moraju da budu u vezi sa nivoom korupcije, jer su u nekim zemljama građani naviknuti da sa korupcijom žive, dok u drugima i znatno manji nivo korupcije dovodi do zabrinutosti građana.

Autor: Zoran Arbutina/ Svetozar Savić

Odg. urednik: Mehmed Smajić