Škole u Njemačkoj: Više djece, manje učitelja

Rebecca je učiteljica i to već više od trideset godina. Predaje engleski i povijest u srednjoj školi u blizini Hamburga. Sve češće samo engleski jer nema stručnih nastavnika. Engleski ima prednost nad poviješću. Nastava se, kada nema nastavnog kadra, mora otkazati - ponekad to traje mjesecima.

"Stalno nam nedostaje osoblja. Više nema privremenih zamjenskih nastavnica i nastavnika na tržištu rada", kaže Rebecca, čije je pravo ime drugačije, ali želi ostati anonimna. "Uprava škole ne može naći kadar za otvorena radna mjesta, a kolege su često sedmicama ili mjesecima na bolovanju jer ih je opterećenje dovelo do burn-out-a."

Rezultat: predmeti su privremeno potpuno suspendirani; prve škole uvode četverodnevnu radnu sedmicu za učenike. Deseci hiljada učitelja nedostaju širom zemlje. Međutim, niko ne zna tačan broj. U Njemačkoj je obrazovanje u nadležnosti 16 saveznih država. Postoje i razlike u nastavnim programima, uključujući i predavanja nastavnika. To otežava utvrđivanje tačnih podataka.

Primjer: u srednjoj školi u Donjoj Saskoj, 23,5 sati nastave sedmično odgovara radnom mjestu s punim radnim vremenom; u susjednom Schleswig-Holsteinu to je 25 sati. U osnovnim školama potrebno je odraditi znatno više nastavnih sati nego u osnovnim, srednjim školama, ili gimnazijama jer su tamo priprema i nastavak nastave složeniji. 

Kontradiktorni podaci

Konferencija ministara obrazovanja i kulture, tijelo u kojem ministri obrazovanja koordiniraju pitanja od nacionalnog značaja, trenutno procjenjuje da postoji oko 14.000 nepopunjenih mjesta s punim radnim vremenom. Od 2025. pa nadalje pretpostavlja se da će postojati dodatna potreba od 21.000 nastavnika, koja bi otprilike trebala ostati ista do 2035. godine.

Ekonomisti, obrazovni stručnjaci, ali i Sindikat obrazovanja i znanosti (GEW) smatraju da je to previše optimistično. "Jaz između potražnje i ponude nastavnika porast će na dobrih 56.000 radnih mjesta s punim radnim vremenom do 2035.", kaže sindikalistica Anja Bensinger-Stolze za DW.

Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, 2023. godine u školu je upisano 830.600 učenika prvih razreda, više nego u 20 godina. Očekuje se da će se u sljedećih deset godina broj djece i mladih koji pohađaju školu povećati s jedanaest na dvanaest milijuna.

Porast potražnje je djelomično posljedica većeg nataliteta, ali prije svega povećanog useljavanja u Njemačku. Krajem 2022. godine u cijeloj zemlji bilo je četiri posto više djece u dobi od pet do sedam godina nego prethodne godine. Broj njemačke djece u ovoj dobnoj skupini jedva da se povećao u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, broj djece sa stranim državljanstvom povećao se za više od 20 posto.

Više učenika s više potreba - s manje učitelja

Situacija je sve gora, jer će osnovnoškolci od 2026. godine imati zakonsko pravo na cjelodnevni boravak u školi. GEW računa da bi ukupan broj nepopunjenih mjesta u njemačkim školama mogao porasti na pola milijuna do 2035. godine.

Savezne zemlje odgovorne su za obuku nastavnika i financiranje studijskih mjesta na svojim koledžima i sveučilištima. Ali, kvalifikacije su priznate u cijeloj zemlji. To je političarima otvorilo mogućnost za štednju, objašnjava Bensinger-Stolze. "Gotovo sve savezne države godinama obučavaju manje učitelja nego što je predviđeno i potrebno. Svaka se oslanja na druge", kaže Bensinger-Stolze. 

S obzirom na nedostatak kadrova, škole sve više zapošljavaju osobe koje nemaju završene studije za učitelje i nastavnike, već dolaze iz drugih zanimanja. Istodobno, broj nastavničkih odsjeka i studija opada zbog demografskih razloga – i zato što se to zanimanje sve manje čini privlačnim.

Atraktivnost dodatnim radom?

Riječ je o stanju, koje bi moglo biti dodatno pogoršano prijedlozima Konferencije ministara obrazovanja i kulture za borbu protiv nedostatka nastavnika. Oni se svode na to da bi učitelji i nastavnici u budućnosti trebali raditi više i duže - povećanjem nastavnih sati, kasnijim odlaskom u mirovinu i ukidanjem skraćenog radnog vremena.

Trenutačno je oko 40 posto nastavnika smanjilo svoje radno i nastavno vrijeme. Učiteljica Rebecca također predaje samo 23,5 školskih sati sedmično umjesto uobičajenih 25. “Nastava, priprema i rad nakon nastave, ispravak radova i ispiti – to mi daje više od 40 radnih sati sedmično”, kaže ona. Tu su i administrativni poslovi. "Kada pripremam školski izlet, ponekad čekam u putničkoj agenciji sat vremena da kupim karte."

Zahtjevi migracije

Sve u svemu, radni uvjeti su se značajno pogoršali posljednjih godina. Razredi su postali veći, a nastava složenija. "Imamo više studenata migrantskog podrijetla, kojima treba više podrške jer ne mogu dobiti toliko pomoći od kuće", kaže Rebecca.

Rad s mladima zahtijeva puno energije. “Ne impresionira me kada mi studenti muslimanskog porijekla kažu da mi ne dopuštaju da im išta kažem”, kaže Rebecca. "Ali takve stvari dolaze i od roditelja! A mlade kolege, koji su tek započeli svoju karijeru učitelja, često su preopterećeni", kaže ona. 

Sve je veći broj nastavnika koji sumnjaju u svoj izbor zanimanja i povlače konsekvence, navode u sindikatu. Prije nije bilo potrebe za savjetima o "izlaznim strategijama". 

Učinite profesiju privlačnijom

Sindikat je predstavio plan u 15 točaka o tome kako učiteljski poziv ponovno učiniti atraktivnijim. On glasi kao protuprijedlog prijedlozima Konferencije ministara obrazovanja i kulture. U njemu se sindikat zalaže za smanjenje radnog vremena, za manje razrede, više kompenzacijskih sati, bolju zdravstvenu zaštitu i sustave olakšica za nastavnike.

To se odnosi na timove, u kojima učitelji rade zajedno sa socijalnim pedagogom, pedagogom i psihologom, ali i s prevoditeljima i profesorima maternjeg jezika.

“Već dugo tražimo da se poboljša i ubrza priznavanje diploma učitelja stečenih u inozemstvu”, kaže Anja Bensinger-Stolze, također s pogledom na ukrajinske izbjeglice koje su do sada imale male šanse u njemačkim školama. "Ako učitelji imaju samo jedan predmet za podučavanje - to je norma u inozemstvu - to ne bi trebao biti kriterij za isključivanje", kaže ona.

Sveukupno, sindikat daje malo nade da se situacija u školama može promijeniti u kratkom roku. Odgovorni u politici, prema mišljenju sindikata, su jednostavno predugo olako shvaćali situaciju.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu