Češka se bori da ublaži rizike od ruskih tvrtki

Istraživanje međunarodne rejting agencije Moody's pokazuje da je Češka — koja se može pohvaliti sa samo 2,4% stanovništva EU-a — dom za više od jedne četvrtine od oko 46.000 tvrtki povezanih s Rusijom, koje posluju u okviru zemalja članica EU.

Bugarska je sa 9.500 tvrtki drugo najomiljenije sjedište za ruske tvrtke. Njemačka, čija ekonomija i stanovništvo nadmašuju one u prve dvije zemlje, treća je s 4.200.

Rusi već dugo vole poslovati u Češkoj. To je trend, koji je čak i napredovao unatoč dramatičnom zahlađenju odnosa između Moskve i Praga, koje je započelo 2021. a produbilo se od ruske invazije na Ukrajinu.

Političke i poslovne veze stvorene u vrijeme komunizma, jezična bliskost i rupe u regulatornim sustavima u razvoju Češke potaknule su ruske ulagače da koriste ovu zemlju kao put do tržišta EU.

Ruski rat u Ukrajini je u međuvremenu pomogao potaknuti porast broja ruskih poduzetnika, kaže Pavel Havlicek, analitičar praške Udruge za međunarodne poslove. Poslovni projekt ili kupnja nekretnine sada je "najlakši put za Ruse da osiguraju boravišnu dozvolu u Češkoj", rekao je on za DW.

Špijuni, sankcije i pranje novca

Podaci Ministarstva industrije i trgovine pokazuju da su u prvom kvartalu 2022. godine u Češkoj bila registrirana 4.303 ruska poduzetnika. Dvije godine kasnije njihov je broj porastao na 5218.

"Ne možemo spriječiti dublju raspravu o tome kako pristupiti onim zemljama, u kojima je ruski utjecaj dosegao razinu koja prijeti ne samo jedinstvu EU-a ili NATO-a nego i našoj sigurnosti", upozorio je češki premijer Petr Fiala krajem avgusta. 

Međutim, češka protuobavještajna agencija BIS dugo je upozoravala na prijetnju iznutra, a nedavno je lokalnim medijima saopćila da velik broj tvrtki u ruskom vlasništvu "ne pridonosi" nacionalnoj sigurnosti.

Velika briga, kažu analitičari, je u tome što se nedvojbeno u mnogim istinskim tvrtkama među poslovne ljude ubacuju špijuni ili subverzivci. Vjerojatnost da će ruska Obavještajna služba tražiti takve puteve porasla je 2021., kada je Prag protjerao oko stotinu djelatnika ruskog veleposlanstva, tvrdeći da su obavještajci.

Prijetnja kršenja sankcija predstavlja još jednu veliku glavobolju. Usred složenih globalnih trgovinskih i financijskih mreža, EU se bori s nadziranjem protoka sredstava i opreme u Rusiju. Češka je u tom kontekstu otkrila nekoliko slučajeva kršenja sankcija.

Prema informacijama Transparency International CR, "Češka je i dalje zemlja s povoljnim uvjetima za pranje novca, posebno za osobe iz bivšeg Sovjetskog Saveza i njegovih satelita".

Češki Nacionalni centar za borbu protiv organiziranog kriminala (NCOZ) upozorio je u julu kako su značajne aktivnosti postsovjetskih kriminalnih organizacija i sve veći napori da se zaobiđu sankcije pomogli pogoršanju češke sigurnosti u 2023.

Lukas Kraus kaže da pranje novca u iznosu od više milijardi "dovode do poremećaja u ekonomiji". U razgovoru za DW, odvjetnik češke nevladine organizacije "Reconstruction of the State" ukazao je, primjerice, na negativan učinak na češko stambeno tržište, gdje su cijene nekretnina mnogima nedostižne.

Sve više poziva vladi da djeluje

Rizici, koji proizlaze iz ove mase ruskih ekonomskih interesa, ne pogađaju isključivo Čehe. Ekonomija, u kojoj je uveliko prisutan strani kapital i koja je ovisna o izvozu, pomaže u njihovom širenju. Veze s Njemačkom su posebno jake.

"Rizik za ekonomske partnere vrlo je jasan za one u Češkoj", rekao je Havlicek, dodajući da "naravno da Njemačka to sada shvaća". 

Praški think tank Datlab izvijestio je da su tvrtke u ruskom vlasništvu — uključujući mnoge povezane sa sankcioniranim pojedincima — prošle godine usprkos sankcijama osigurale poslovne ugovore širom EU-a u vrijednosti od 2,5 milijardi eura (2,76 milijardi dolara).

Otkako je to istraživanje objavljeno 2023., češka vlada — koja je među najvjernijim pristašama Kijeva — nastojala je to suzbiti. Tako je bilo najavljeno uspostavljenje vlastitog režima sankcija, koji joj omogućuje da ide iznad i izvan ograničenja EU-a.

Međutim, kritičari kažu da i dalje postoje problemi u propisima u vezi s transparentnošću, provedbom i drugim izazovima.

Napori za ukidanje anonimnog vlasništva nad tvrtkama doveli su do napretka, ali slabosti sistema - potaknute interesima - su nezgodne i otežavaju vlastima da proniknu u netarnsparentne vlasničke mreže, iza kojih stoje mnogi ruski interesi.

Datlab procjenjuje da je samo 35% tvrtki, za koje je vjerojatno da su u ruskom vlasništvu, ispravno evidentirano u češkim registrima.

Havlicek kaže da je potrebna ozbiljna revizija, kako bi se poboljšala sposobnost države da prati i sustavno provjerava tvrtke i analizira složene vlasničke strukture.

Također je potrebno povećanje kazni za kršenje sankcija i pooštravanje mjera protiv pranja novca.

Ondrej Kopecny, čelnik Transparency Internationala CR, rekao je za DW da aktualna vlada češkog premijera Fialina ne uspijeva uspostaviti dugoročna strateška i učinkovita rješenja, niti poboljšati provedbu postojećih pravila u ime promicanja transparentnosti.

Na upit DW-a o planiranim mjerama, glasnogovornik Ministarstva industrije i trgovine Češke rekao je samo da "prati situaciju... dugoročno", a u slučajevima, "u kojima transakcije predstavljaju potencijalni sigurnosni rizik, ministarstvo preispituje investicije".

Pratite nas i na Facebooku, preko "X", na Youtubeu, kao i na Instagramu