Ćevapčići i kulen u Berlinu

Tradicionalna jela i pića su se odavno potvrdila kao pouzdan mamac za publiku: "To su kvalitetne domaće rakije, stare petnaestak godina, zatim proizvodi poput ajvara, kisele paprike, krastavaca i sličnog", pojašnjava Jasmina Miljković iz beogradskog Ministarstva poljoprivrede. Pod njegovim se okriljem Srbija, baš kao i lani, predstavlja na dopadljivom i dobro posjećenom štandu od osamdesetak kvadrata. "Nama je bitno da budemo zapaženi, da smo prisutni, da održimo kontinuitet našeg nastupa i da ono što je dobro iz Srbije ovde marketinški promovišemo."

Srbija na "Zelenom tjednu" prkosi krizi

To je osobito važno u kriznim godinama poput ove. Jer, međunarodna recesija nije zaobišla ni srbijanska poduzeća, napominje Miljković: "Odražava se sve više i više u smislu da oni poljoprivredno-prehrambeni proizvodi koji su u neku ruku luksuzna roba, na primer sveže voće i povrće ili voćni sokovi, polako gube svoje tradicionalne kupce na međunarodnim tržištima." Smanjeni proračun Ministarstvo istodobno prisiljava da se novčanim poticajima ubuduće usredotoči na razvoj profesionalne poljoprivrede: "Profesionalni poljoprivrednici imat će dostupna veća sredstva u odnosu na one poljoprivrednike kojima je to dopunska aktivnost."

"Zeleni tjedan" i platforma za biznis i politiku

Obilazak ministarske konferencije i stručnih skupova višestruko se isplatio za direktora beogradskih "Gradskih pijaca" Dragana Pušaru. Tržnica takozvanih proizvoda s dodanom vrijednošću je samo jedan novih, upravo dogovorenih razvojnih projekata: "Tako da u Beogradu dobijemo jednu pijacu na kojoj mogu naši neposredni kupci i kupci iz inostranstva da kupe autentične srpske proizvode, bilo da se radi o geografskoj oznaci porekla ili nekim drugim procesima sertifikovane kvalitete u proizvodnji hrane." Prvi koraci u potrazi za strateškim partnerom u izgradnji veletržnice u Beogradu također su vrlo obećavajući, zaključuje Pušara.

Krevet i kulen – dobitna kombinacija

Drago Kezele je najsretniji kada je kuća puna ljudi, a stol prekriven domaćom trpezom: "U mojoj regiji je poznata kotlovina. Kada pred stranim gostima pripremam kotlovinu, oni s velikim oduševljenjem to slikaju i gledaju." Taj vitalni 56-godišnjak iz Šumećana podno Moslavačke gore nije samo vlasnik uspješnog poljoprivrednog gazdinstva nego i čelnik Zajednice ruralnog turizma u Hrvatskoj. On između tradicionalno spravljenih jela i pića i odmora na selu vidi prirodne poveznice: "Ako nudimo naše autohtone poljoprivredno-prehrambene proizvode poput kulena, sigurno da je dobro uz te proizvode dati i našu turističku ponudu." Kombinacija kreveta, kulena i kruškovca je višestruki zgoditak, kaže Kezele: "Pa postižemo da ne moramo voziti proizvode u zapadnu Europu, nego da će nam kupac doći po te proizvode i trošiti kod nas."

U Berlinu kao na godišnjem odmoru u Hrvatskoj

To je koncept kojim se Hrvatska pod okriljem Gospodarske komore i resornog ministarstva predstavlja na dopadljivom i dobro posjećenom štandu od oko četrdesetak kvadrata. Nema boljeg mjesta za dodir s kupcima koji cijene domaće rakije i likere, vrhunska vina ili prirodno maslinovo ulje, kaže Mario Konta. Taj mladi trgovac hrvatskim delikatesama u Berlinu svodi pozitivnu bilancu nastupa na "Zelenom tjednu": "Imam popriličan broj njemačkih mušterija koje žude za proizvodima iz ponude naših ugostiteljskih objekata. Oni se ovdje na našem štandu osjećaju kao da su na godišnjem odmoru u Hrvatskoj."