Zašto Ukrajina smije napadati Rusiju?

Dok ruska vojska masovno i neprestano napada civilne ciljeve u Ukrajini raketama i bespilotnim letjelicama, u Njemačkoj se vodi rasprava o tome smije li i kako Ukrajina napadati ciljeve u Rusiji. Povod za to bila je izjava ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da se rat postupno vraća u Rusiju. Tokom vikenda su dvije bespilotne letjelice dospjele do Moskve gdje su napravile manju štetu. Zelenski je potom izjavio da su napadi na vojne ciljeve i simbolička središta Rusije „neizbježan, prirodan i apsolutno pošten proces". U utorak navečer (1.8.) dogodio se još jedan napad dronovima na Moskvu.

Smije li Ukrajina napasti ciljeve na ruskom teritoriju?

Prema međunarodnom ratnom pravu, napadnuta država se može braniti. „U datim okolnostima, kada postoji ruski napad preko granice, Ukrajina ima pravo braniti se", objašnjava američki profesor prava i bivši diplomat David Scheffer, koji predaje na Sveučilištu Arizona u državi Washington. „Ovo pravo uključuje vojne napade na ruski teritorij kako bi se odvratili, spriječili ili zaustavili akti agresije."

Ovi se napadi također mogu odvijati duboko u pozadini i nisu ograničeni na neposrednu liniju fronte. No napadi na civilno stanovništvo nisu dopušteni. Ali međunarodnim pravom su pokriveni napadi na teritorije pod ruskom okupacijom kao što je poluotok Krim, koji pravno pripada Ukrajini, jednako kao i na brodove ruske ratne mornarice u Crnom moru.

Kojim oružjem Ukrajina smije napadati ciljeve u Rusiji?

U načelu je dopuštena upotreba svih odgovarajućih oružja, dronova, raketa, zrakoplova, krstarećih projektila. Međutim, postoje politički sporazumi između ukrajinskog vođstva i savezničkih država da se ne koristi oružje zapadne proizvodnje za napade duboko u pozadini. Članice NATO-a strahuju da bi Rusija mogla to iskoristiti kao izgovor za daljnju eskalaciju rata.

Šef američkog stožera Mark Milley rekao je u maju da postoji jasan dogovor da američko oružje neće biti korišteno na ruskom teritoriju. „Ovo je ukrajinski rat. To nije rat između Sjedinjenih Država i Rusije. Nije rat između NATO-a i Rusije. Ovo je rat između Rusije i Ukrajine. Mi podržavamo i opremamo, pomažemo, savjetujemo i obučavamo . Ali ovo nije naš izravni sukob s Rusijom."

Dokle sežu ograničenja u korištenju zapadnog oružja?

Crvenu liniju koju su povukle SAD druge države tumače drugačije. Britanija i Francuska spremne su opskrbiti Ukrajinu krstarećim projektilima, koji na kraju mogu prodrijeti duboko u ruski teritorij kako bi napali ruske vojne opskrbne baze i vojarne. „Odlučili smo isporučiti nove projektile koji će Ukrajini omogućiti dubinski udar", rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron na summitu NATO-a početkom srpnja.

Domet topništva koje Ukrajina sada dobiva od zapadnih zemalja postupno se povećavao. Topništvom dugog dometa napadaju se položaji ruske vojske i aerodromi s kojih se ispaljuju rakete. Ukrajinski veleposlanik u Njemačkoj Oleksii Makeijev traži da i Berlin isporuči krstareće rakete, no njemački ministar obrane Boris Pistorius to zasada odbija.

Hoće li države koje opskrbljuju oružjem postati „sudionice u ratu"?

U međunarodnom ratnom pravu nije posve jasno gdje je prag na kojem država postaje strana u ratu. Mnogi stručnjaci smatraju da isporuka oružja i streljiva samo pomaže u samoodbrani Ukrajine. Zbog toga države, koje to isporučuju, ne ulaze aktivno u rat. No sporno je da li obuka ukrajinskih vojnika za baratanje zapadnim oružjem već predstavlja aktivno sudjelovanje u ratu.

Kada bi države koje Ukrajini dobavljaju oružja imale izravan utjecaj na korištenje dalekometnog oružja i odabir ciljeva u Rusiji, one bi, prema mišljenju mnogih pravnih stručnjaka, zajedno s Ukrajinom aktivno ostvarivale „kolektivno pravo na samoodbranu" i time sudjelovale u ratu. Isto vrijedi i u slučaju da SAD, Poljska ili bilo koja druga država pošalje svoje trupe na front, ili da dođe do intervencija zračnih snaga zapadnih zemalja.

Što to znači biti „sudionikom rata"?

Rusija već sada smatra mnoge zemlje NATO-a, koje isporučuju oružje Ukrajini, sudionicama u ratu. Prije više od godinu dana glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u Moskvi o pomagačima Ukrajine: „To su neprijateljske države. Jer, ono što one rade je vođenje rata."

Ruski političari više su puta prijetili da bi Rusija mogla biti prisiljena upotrijebiti nuklearno oružje kako bi se odbranila od Zapada. Rusko bi vodstvo rat moglo dodatno eskalirati i napadom na zemlje koje Ukrajini dobavljaju oružja. Taj scenarij Zapad po svaku cijenu želi izbjeći.

Kako na sve gleda Evropska unija?

Na upit DW-a, glasnogovornica Evropske komisije Nabila Massrali rekla je da nije poznato jesu li dronovi oboreni u blizini Moskve uistinu doletjeli iz Ukrajine. Izjave Rusije nisu vjerodostojne. „Rusija ne bi trebala koristiti ove incidente kao još jedan razlog za eskalaciju svog nezakonitog i barbarskog napada na Ukrajinu i njezin narod", rekla je Nabila Massrali u Bruxellesu.

Ona je osim toga dodala da je jasno da Ukrajina ima svako pravo na samoodbranu i dogovoreno je da se oružje koje financira Evropska komisija koristi isključivo za samoobranu.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu