„Zastava Izraela ovdje ima drugo značenje“

Velika tema, i u bukvalnom smislu riječi aktuelna i goruća – na decembarskim demonstracijama u Berlinu zapaljeno je više izraelskih zastava, između ostalog i pred Brandenburškom kapijom. Povod za proteste bila je najava predsjednika SAD Donalda Trampa da će Jerusalim priznati za glavni grad Izraela. Nemiri koji su potom uslijedili naišli su na kritike na međunarodnom planu. U Njemačkoj su pokrenute velike diskusije, koje su u četvrtak (18.1.) stigle i do Bundestaga.

„Odlučno se suprotsaviti antisemitizmu" – to je zahtjev koji su zajedno podnijela četiri poslaničke grupe: Demohrišćani (CDU/CSU), Socijaldemokrate (SPD), Liberali (FDP) i Zeleni. Nešto više od pola sata poslanici su govorili o najnovijim incidentima, kao i o antisemitizmu uopšte. Sedam govornika iz šest poslaničkih grupa – u prosjeku po pet minuta. Malo vremena da bi se ušlo u detalje.

Esktremno-desničarski i „doseljeni" antisemitizam

Prvi je govorio Folker Kauder, šef poslaničkog kluba CDU/CSU. On je podsjetio na vlasnika jednog jevrejskog restorana u Berlinu koji je dobijao pretnje smrću. Jevreji se više neće usuditi da se kao takvi pojavljuju na ulici. Jedna studija pokazuje da sve više Jevreja razmišlja o tome „da ponovo napusti Njemačku".

Kauder se zatim osvrnuo na izvještaj o antisemitizmu Bundestagove ekspertske komisije. Ona je u aprilu 2017. godine predstavila rezultate i izdala svoje preporuke. Prema tom izvještaju, veliki dio antisemitskih napada i zločina dolazi od strane desničarskog ekstremizma. Ali, kako se navodi, sve veći je i broj „doseljenih" antisemitskih radnji. Dakle, dolaskom ljudi koji potiču iz regiona „gdje se mržnja prema Izraelu i antsemitizam gaje 1:1". I jedno i drugo je nedopustivo, ističe šef poslaničke grupe Demohrišćana Folker Kauder.

I AfD aplaudirala Folkeru Kauderu

Povodom paljenja zastava sa Davidovom zvijezdom, Kauder je rekao: „Zastava Izraela ovdje kod nas u Njemačkoj ima jedno drugo značenje". Kauder time misli na njemačku odgovornost za Holokaust i njeno zalaganje za opstanak Izraela, što je i u njemačkom državnom interesu. Onaj ko se izražava antisemitski, zbog toga mora javno da odgovora, poručio je Kauder. Na tome su mu aplaudirali i poslanici Alternative za Njemačku (AfD).

Poslanica te stranke Beatriks fon Štorh govorila je o dobrim idejama koje obuhvata zahtjev koji se odnosi na antisemitizam. Pritom prije svega misli na stroži zakon o boravku stranaca, koji predlažu Demohrišćani. On podrazumijeva i jednostavniji izgon stranaca kojima se dokaže antisemitsko djelovanje. Zbog svoje istorije Njemačka ima posebnu odgovornost – „i mi to izričito podržavamo", naglasila je poslanica AfD.

Za šta se bori Beatriks fon Štorh?

Ali u to spada i „ne zatvarati oči" pred dešavanjima u zapadnoj Evropi. Od 2006. godine 40.000 Jevreja se iz Francuske odselilo u Izrael. To su izbjeglice o kojima niko ne govori „zato što bježe pred muslimanima". AfD će se svom snagom boriti „da toga u budućnosti u Njemačkoj ne bude".

Ni jednom riječju Fon Štorhova nije spomenila optužbe protiv njene stranke – da ništa ne preduzima protiv antisemitizma u sopstvenim redovima. U raspravi u Bundestagu, poslanica SPD-a Kerstin Grize i šefica poslaničke grupe Zelenih Katrin Gering-Ekart, između ostalog su podsjetile na šefa pokrajinskog ogranka AfD-a u Tiringiji Bjerna Hekea. Njegova izjava da je centralni spomenik žrtvama Holokausta u Berlinu „spomenik sramote", naišla je na oštre kritike 2017. godine.

„Imate ozbiljan problem sa antisemitizmom"

Socijaldemokratkinja Grize rekla je da je sramota to što je Heke i dalje član AfD. Gering-Ekart je Fon Štorhovoj predbacila da ima „ozbiljan problem sa antisemitizmom". Desničarska populistkinja kaže da je jevrejski život „važan dio njemačkog naslijeđa" i da o tome nema podijeljenih mišljenja.

Kritike Fon Štorhovoj uputio je i poslanik Liberala (FDP) Štefan Rupert, ocijenivši da, kada je riječ o temi antisemitizam, ona ima jednostranu kritiku, a da je „slijepa" kada je riječ o njenim sopstvenim redovima. Istovremeno, Rupert je, kao i Gering-Ekartova, pohvalio dugogodišnji angažman protiv antisemitizma političarke Ljevice Petre Pau. Potpredsjednica Bundestaga u svom kratkom govoru je istakla da je mržnja protiv Jevrejki i Jevreja „stalni problem". Ona je podsjetila na odgovornost svih stranaka da se „brzo" okrenu preporukama komisije stručnjaka.

Ljevica odbija „poseban zakon" za strance

Tu prije svega spada imenovanje nezavisnog opunomoćenika za antisemitizam. Pauova je izričito odbacila ideju o izgonu stranaca „koji se ponašaju antisemitski", a koju zagovoraju druge stranke. Takav „poseban zakon" Ljevica odbacuje – i zbog „arogancije da se o tome ne raspravlja u parlamentu".

Naime, stranka Ljevice bi temu antisemitizam rado predala nadležnim odborima Bundestaga, jer smatraju da bi se tako taj problem intenzivnije rješavao. U suprotnom je, misle, sve ograničeno na raspravu od 35 minuta. Pritom je Ljevica bila voljna da se priključi zajedničkom zahtjevu CDU/CSU, SPD, FDP i Zelenih, ali su se tome protivili Demohrišćani. Tu višegodišnji praksu, neposredno uoči rasprave o antisemitizmu, branio je zamjenik šefa poslaničkog kluba CDU/CSU Štefan Harbart. Njegovo obrazloženje glasi: kod četiri poslaničke grupe koje su podnijele zahtjev ne postoji sumnja u „lojalnost prema državi".