Zajedno u svemiru: Nijemac, Rus i Amerikanac

Aleksander Gerst je jedanaesti njemački astronaut, koji će istovremeno biti i 538. čovjek koji je boravio u svemiru – na orbitalnoj visini većoj od 100 kilometara. Tamo, naime, kruži svemirska stanica ISS, jedan od najspektakularnijih objekata naše civilizacije i svakako najskuplji – koštao je više od 100 milijardi dolara. Konstrukcija veličine fudbalskog terena trenutno se nalazi na visini od 416 kilometara i predmet je beskonačnih diskusija zbog skeptika koji tvrde da ISS guta milijarde a ne donosi nikakva važna saznanja i pri tome troši resurse koji bi na Zemlji mogli da se upotrijebe mnogo svrsishodnije.

Surovi treninzi

38-godišnji Aleksandar Gerst, po ocjeni većine njemačkih medija, izgleda kao tipični neupadljivi čiko iz komšiluka. Riješivši da se posveti svemirskim letovima, odrekao se veoma perspektivne naučne karijere geofizičara i posvetio višegodišnjem proučavanju svemirske tehnologije, fizike i medicine. Da bi postao član tročlane posade ISS, morao je da se pokaže kao najbolji od 8.000 kandidata koji su se za ovu misiju prijavili još 2008. godine. Otada je prošao beskonačne treninge u simulatorima i specijalnim bazenima za ronjenje u kojima se pripremao za boravak u bestežinskom stanju. Na specijalnim lokacijama je vježbao preživljavanje u najsurovijim uslovima, bez vode i hrane. Prosječnih 60 sati rada nedjeljno je provodio uglavnom u Hjustonu, Kelnu i Moskvi. U raznim tipovima letjelica je preletio 400.000 kilometara a morao je da nauči i ruski jezik.

Uigran tim dobrih prijatelja

Veliki dio priprema se odnosio i na sve moguće nezgode koje bi mogle da zadese posadu: probleme sa računarom pri lansiranju, probleme prilikom spajanja kapsule sa svemirskom stanicom, sa padom pritiska u stanici, požarom, padanjem kolega u nesvijest za vrijeme lebdenja oko stanice, otkazivanjem mlaznih kočnica prilikom sletanja ili preživljavanjem u slučaju pada kapsule u sibirsku tajgu ili na neko drugo nepristupačno mjesto. Tokom višegodišnjih priprema, Gerst se zbližio sa dvojicom kolega – to prijateljstvo se prenijelo i na njihove porodice. „Kada uveče čuvaš stražu pored vatre dok tvoja dva druga spavaju, to stvara sjajan osjećaj pripadnosti“, napisao je Gerst jednom na svom blogu na kome je inače iznio mnogo detalja o svojim pripremama za ovaj poduhvat.

Težište misije - eksperimenti

Njemački astronaut smatra da će upravo pomenuto prijateljstvo biti važan faktor razumijevanja sa kolegama na svemirskoj stanici ISS. „Ona je velika i njen unutrašnji prostor odgovara zapremini džambo-džeta“, kaže Gerst, i dodaje da tokom dana članovi posade neće imati mnogo prilike da vide jedan drugog, jer će svako imati svoje zadatke, ali da se utoliko više raduje zajedničkim objedima. Predviđeno je da trojica prijatelja ostanu u svemiru šest mjeseci – za to vrijeme će Gerst morati da izvede oko 100 naučnih eksperimenata iz oblasti fizike, istraživanja osobina materijala, biologije i medicine. Neki eksperimenti će biti prilično naporni – na primjer, medicinski testovi u kojima se proučavaju reakcije organizma u bestežinskom stanju.

Naporan radni dan

Jedan radni dan na svemirskoj stanici bi trebalo da izgleda ovako: ustajanje u šest ujutro, jutarnja higijena (sa vlažnim ubrusima), doručak, obavljanje predviđenih eksperimenata, ručak, tehnička kontrola i održavanje stanice, zatim jedan sat sportskih aktivnosti (kako bi se spriječilo „topljenje“ mišića zbog boravka u bestežinskom stanju), zatim večera, pripreme za naredni dan, i – nešto malo „slobodnog vremena“, možda za posmatranje Zemlje iz zastakljene kupole svemirske stanice koja obilazi matičnu planetu brzinom od 28.000 kilometara na sat. Jednom nedjeljno astronauti putem video-veze mogu da komuniciraju sa porodicama. Na spavanje se ide u 21:30. Subotom se čisti stanica, a nedjelja je – slobodan dan.

„Vjetar u leđa“

Ova svemirska misija se odvija po perfektno skrojenom planu koji ne mogu da poremete nikakve aktuelne političke nesuglasice SAD-a i Rusije oko Ukrajine. Naprotiv, naučnici su ponosni zbog toga što ličnim primjerom pokazuju kako međunarodna saradnja može primjerno da funkcioniše. I još nešto: Pred samo lansiranje sa kosmodroma u Bajkonuru, svaki od trojice astronauta će imati mogućnost da sluša četiri pjesme po slobodnom izboru. One će im biti puštene u slušalice iz kontrolnog centra. Prva i najvažnija pjesma za Aleksandra Gersta će biti „Vjetar u leđa“ („Rückenwind“) poznatog njemačkog hip-hop i pop-muzičara Tomasa D. Za Gersta vrlo prikladnu simboliku imaju Tomasovi stihovi: „Svima kažem koji nešto traže/ koliko god da ih ima:/ vjetar u leđa im duva/ jer na putu tom sam s njima...“