1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

„Zločin nad obrazovanjem“

Samir Huseinović
26. februar 2018

Najava zajedničkog nastavnog plana Republike Srpske i Srbije budi sjećanja na zloglasne memorandume iz prošlosti i potvrđuje tezu da je obrazovanje na Balkanu „nastavak rata drugim sredstvima“.

https://p.dw.com/p/2tMPn
Symbolbild | Schule Unterricht Schulklasse Schüler
Foto: imago/photothek/F. Gaertner

Kako nije objelodanjen u predviđenom periodu, očito je da se dokument koji je prvobitno nazvan „Deklaracija o opstanku srpskog naroda", a koji sada figurira kao „Sporazum o sprečavanju asimilacije srpskog naroda", nalazi „na čitanju“ u određenim međunarodnim krugovima, smatra bosanskohercegovački historičar Husnija Kamberović. „Vučićevo objašnjenje kako je 'zamolio' Milorada Dodika da se potpisivanje Sporazuma odgodi dok se ne dobije opsežnija međunarodna podrška, ukazuje da on čitav taj proces ipak vodi radi širih političkih interesa. Mi još ne znamo tačno šta Sporazum (ili Deklaracija) sadrži, a iz onoga što smo mogli pročitati u medijima, vidimo da se planira uvođenje jedinstvenih programa iz srpskog jezika, historije, književnosti, geografije te prirode i društva“, ističe Kamberović.

„Ne znam da u svijetu postoji bilo koja država koja pristaje na to da se na njenom teritoriju svi ovi predmeti u školama predaju po programima druge države. Na Balkanu, na kojem historija i inače ima specifično mjesto, to je posebno opasno i apsolutno neprihvatljivo. Tamo gdje se to dopuštalo za posljedicu je imalo promociju nacionalizma. Da li bi Srbija dopustila da djeca mađarske nacionalnosti u Vojvodini uče po istom nastavnom planu i programu, i po istim udžbenicima, kao u Mađarskoj, da djeca hrvatske nacionalnosti po nastavnim planovima i programima iz Hrvatske, Ili da bošnjačka djeca u Sandžaku uče po nastavnom planu i programu Kantona Sarajevo? Mi već sada imamo velikih problema, zbog toga što se veći dio nastavnog procesa iz tih predmeta na određenih dijelovima BiH odvija po nastavnim planovima i programima iz susjednih zemalja, odnosno Hrvatske i Srbije, a ovo što se najavljuje ovim Sporazumom, da će 'osnovci s obje strane Drine učiti isto gradivo', predstavlja neku vrstu okupacije dijela BiH“, kaže Kamberović za Deutsche Welle.

Mitološka slika historije

On razumije da je važno njegovati nacionalne identitete i da to svakako treba raditi i u nastavnim planovima i programima, kao i u udžbenicima historije, ali u ovom konkretnom slučaju misli da se ne radi o tome. „Kada je u pitanju historija, mislim da ovo što se najavljuje Deklaracijom, a najavljuje se da će se kroz predmet historije njegovati 'herojske, pravdoljubive i slobodarske tradicije srpskog naroda', predstavlja posve obrnut proces od onoga što se u modernim nastavnim planovima historije nastoji promovirati – sagledavanja historije u širem evropskom kontekstu. Umjesto razumijevanja evropskih fenomena, djeca će dobivati motilošku sliku historije koja će ih samo odvajati od procesa evropskih integracija i vraćati u 19. stoljeće“, upozorava Kamberović.

Symbolbild Buch mit leeren Seiten
Šta će biti u nastavnom planu u programu nije poznatoFoto: Imago/Chromorange

Naš sagovornik vjeruje kako je u ovom slučaju nužno poštovati državne granice, ali da i unutar BiH treba imati više razumijevanja za specifičnosti pojedinih nacionalnih zajednica. „Potrebno je raditi nove kurikulume, u koje će biti uključeni veći broj stručnjaka, uz međunarodne recenzije. Tu se mora iskazivati više spremnosti na toleranciju. Svjedoci smo, pa i u Kantonu Sarajevo koji bi morao biti primjer u BiH, da se to baš ne čini i da se tvrdoglavo i rekao bih posve neodgovorno prave neke izmjene u nastavnim planovima i programa iz historije koji ruše vjerodostojnost zalaganja za profesionalizam, toleranciju i razumijevanje za druge“, ističe Kamberović.

Različita gledišta i u RS-u

U RS-u, gdje se djeci bošnjačke nacionalnosti osporava upotreba bosanskog jezika, politički predstavnici Bošnjaka oštro kritikuju najave zajedničkih nastavnih planova i programa ovog entiteta i Srbije. Potpredsjednik RS-a Ramiz Salkić za Deutsche Welle kaže da je riječ o „otvorenoj agresiji Srbije na suverenu državu BiH“. Prema njegovim riječima, radi se o pokušaju provedbe „srpskih velikodržavnih planova“ uz zloupotrebu Sporazuma o uspostavljanju specijalnih i paralelnih odnosa između Srbije i bh. entiteta RS-a. „Neprihvatljivo je da država Srbija, kao potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma, kroz obrazovni sistem, na 49 posto teritorije BiH provodi svoju državnu politiku u oblasti obrazovanja. Srbija ima obavezu da poštuje teritorijalni integritet, ustavno-pravni subjektivitet i postojeće granice države BiH“, naglašava Salkić.

Akademska zajednica u Banjaluci ne vidi ništa sporno u najavi zajedničkog nastavnog plana i programa RS-a i Srbije. „Zaista tu ne vidim bilo kakve elemente šovinizma ili bilo čega što može da vrijeđa bilo koga drugog u regionu. Naprotiv, mislim da je to nešto što bi trebalo da rade i druge nacije u regionu, kako bi svaka mogla da se ostvari kroz svoj jezik i istoriju i da to prezentuje na najbolji način svojim sunarodnicima“, kazao je za televiziju N1 doktor političkih nauka Vlade Simović.

Dubravka Stojanović „Skandal, kao što su skandal i odvojeni programi u BiH"

Uz opasku da još nije detaljno precizirano šta sporni dokument sadrži, sarajevski profesor Jusuf Žiga za Deutsche Welle napominje kako je, prema najavama i onome što se govori u medijima, sasvim moguće da se iza tog dokumenta kriju neke druge nakane, kao što su se krile iza zloslutnog Memoranduma SANU. „Ukoliko se budu nametnuli obrazovni sadržaji iz tzv. nacionalne grupe predmeta isključivo kako to odgovara srpskom narodu, a što je i sada prisutno ma čime to oni pokušavali braniti, to ništa drugo ne može značiti nego nasilje, odnosno diskriminaciju nad pripadnicima drugih naroda“, ističe profesor Žiga.

Sporni dokument u Beogradu nije izazvao naročitu pažnju. U kratkom komentaru za Deutsche Welle srbijanska historičarka Dubravka Stojanović je rekla da je najava zajedničkog nastavnog plana RS-a i Srbije „skandal" kao što su skadal i odvojeni programi u BiH. „Šta znači etnička geografija ili priroda? To je zločin nad obrazovanjem. To smo imali u vrijeme rata. Međunarodna zajednica se jedva izborila protiv toga i tek početkom 2000. godine uspjela da to malo upristoji, da bismo se sada vratili na najgore moguće iskustvo. Uvijek govorim, obrazovanje je ovde nastavak rata drugim sredstvima“, kaže Dubravka Stojanović.