"Zadnji prvi Prajd" na Balkanu
15. juli 2019
„Jako mi je drago što se u Sarajevu održava Povorka ponosa. To pokazuje da se društvo u BiH razvija i da ljudi postaju otvoreniji", govori za DW Mladen*, 24-godišnjak iz Tuzle.
On već šest godina živi u Pragu i uskoro se seli u Njemačku. Za sebe kaže da je biseksualac. „Outovao sam se prije tri godine svojoj porodici i prijateljima. Prvo sam rekao sestri, pa prijateljima, pa tek onda roditeljima". Na pitanje zašto to nije uradio dok je bio u Bosni i Hercegovini odgovara: „U BiH se nisam osjećao komforno. Bio sam u to vrijeme i mlađi, živio sam sa roditeljima i nisam se osjećao ni dovoljno finansijski samostalno. Da sam ostao u BiH, sve bi bilo mnogo teže i najvjerovatnije onda ne bih ni bio out".
Mladen u razgovoru za DW govori da mu je danas svejedno šta drugi ljudi misle, te da nema potrebu da od outovanja pravi veliku ceremoniju i širem krugu svojih poznanika objašnjava da li ima momka ili djevojku. „Moja seksualnost je u suštini normalna i takav je i moj pristup prema tome", objašnjava on.
Ipak, na Povorku ponosa u Sarajevu koja se održava pod motom "Ima izać'", neće ići: „Bojim se. Još uvijek nisam siguran kako će to biti, ali podržavam virtuelno i šaljem podršku na društvenim mrežama".
Ovaj Tuzlak nije jedini koji smatra da je sloboda LGBTIQ osoba u BiH krajnje ugrožena. Haris i Lazar**, o kojima smo pisali prije dvije godine, preselili su se u Njemačku zbog toga što su svoju ljubav na Balkanu morali kriti.
Danas i dalje žive u Njemačkoj i još uvijek se u BiH ne osjećaju dovoljno sigurno da bi o tome otvoreno razgovarali sa svojim porodicama. Haris koji je iz Sarajeva, smatra da su njegovi roditelji svjesni njegove seksualne orijetancije, ali se s tim ne žele suočiti. „Apelujem na sve roditelje da sjednu sa svojom djecom i uz kafu i otvoren razgovor porazgovaraju i pokušaju da ih razumiju. To je za LGBTIQ osobe vrjednije od bilo čega. Taj razgovor i prihvatanje je kao ruka spasa iz dugugodišnjeg bivanja u uskom mračnom bunaru", govori on.
Ruka spasa
U Sarajevu će se 8. septembra 2019. godine održati prvi bosanskohercegovački Prajd ili Povorka ponosa i ujedno "zadnji prvi" Prajd na Zapadnom Balkanu.
Hoće li ovaj događaj izbaviti LGBTIQ osobe iz „mračnog bunara" i doprinijeti tome da se osobe koje su ostale i žive u BiH, a nisu strejt, osjećaju sigurno i slobodno? To smo pitali Dajanu Bakić, LGBTIQ aktivistkinju i članicu Organizacionog odbora Povorke ponosa.
„Naravno. Povorka ponosa je veliki i važan korak, jer jedan ovakav događaj u javni prostor stavlja probleme i potrebe LGBTIQ osoba i čini ih vidljivijima. To se već počelo dešavati u BiH odmah nakon što smo najavili da će se povorka održati, a očekujemo da će ubrzo uslijediti i rješavanje problema LGBTIQ osoba u BiH", objašnjava ona u razgovoru za DW.
Na organizaciji Povorke ponosa u Sarajevu radi se još od aprila 2018. godine. Trenutno se definišu detalji, a intenzivirali su se i razgovori sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS).
„Za sada sve protiče dobro i vjerujemo da će sve proći bez ikakvih problema. Imamo čak i više podrške nego smo očekivali. Na početku je bilo i negativnih reakcija, ali mi smo bili spremni i na to", objašnjava ova LGBTIQ aktivistkinja.
SDA: "Ljudska prava neće dobiti novu vrijednost"
Podrška je stigla od brojnih građana, javnih ličnosti i međunarodnih organizacija, ali je uskraćena od jedne od najvećih stranaka u BiH. Nakon što je početkom aprila ove godine najavljeno da će se u Sarajevu održati Povorka ponosa, iz Stranke demokratske akcije (SDA), koja je ujedno i stranka na vlasti na državnom nivou, je stigla poruka:
„Smatramo da u društvu kakvo je naše, koje njeguje temeljne vrijednosti i uz sve veće izazove savremenog doba nastoji sačuvati porodicu, javne parade i povorke LGBT osoba ne treba organizirati, jer će se time samo produbiti jaz između ljudi različitih shvatanja, a ljudska prava neće dobiti novu vrijednost", stojalo je između ostalog u njihovom saopštenju 3. aprila.
Na upit DW-a o tome da li su svoj stav u međuvremenu promijenili, stigao je odgovor iz kojeg izdvajamo:
„SDA poštuje Ustav Bosne i Hercegovine. [...] Istovremeno, sloboda okupljanja i izražavanja ne znači obavezu da se promoviše homoseksualna orijentacija, niti da se daju dodatna, posebna prava nekome samo na osnovu te njegove orijentacije. Podsjećamo da je Evropski sud za ljudska prava domaćim vlastima omogućio široko polje slobodne procjene, u oblastima kao što su istospolni brakovi ili mogućnost da takvi brakovi usvajaju djecu. Dobar dio članica EU ne dopušta takve stvari, a podsjećamo vas i da je kancelarka Njemačke lično bila protiv istospolnih brakova".
Paralela koju SDA povlači sa Evropskom unijom nije u potpunosti tačna. Šest EU zemalja članica, od njih ukupno 28, zakonom ne priznaje istospolni brak, niti istospolno partnerstvo. To su Rumunija, Poljska, Slovačka, Bugarska, Litvanija i Latvija.
Međutim, EU je neutralna kada je u pitanju spol supružnika i istospolnim partnerima daje jednaka prava kao i heteroseksualnim. Prošlogodišnji slučaj iz Rumunije je bio presedan kada je jedan građanin Rumunije, nakon što se vjenčao sa svojim partnerom u Briselu, za njega zatražio dozvolu boravka u Rumuniji. Slučaj je završio na Evropskom sudu u Luksemburgu, koji je odlučio da je ova članica EU dužna da američkom državljaninu ustupi pravo boravka u zemlji na osnovu toga što je on supružnik državljanina Rumunije.
Pored toga, u svim državama EU se održala Povorka ponosa. Pa i u onima u kojima istospolno partnerstvo nije priznato od strane države.
„Sve političke stranke u BiH su programski opredijeljene za demokratiju i poštivanje ljudskih prava i sloboda. Tako i SDA, i ona bi Povorku morala podržati. To je jedan marš i skup u borbi protiv nasilja koje se svakodnevno dešava LGBTIQ osobama u BiH", komentariše aktivistkinja i članica Organizacionog odbora Povorke Dajana Bakić.
MUP KS + privatna zaštitarska firma
Nsilje su doživjele i Nera Mešinović, također članica Organizacionog odbora i njena partnerka u centru Sarajeva krajem aprila ove godine. Napadač je prijavljen.
"Organizacioni odbor radi sve kako bi izbjegao bilo kakve incidente i nerede za vrijeme povorke", navodi Bakić dalje i dodaje: "8. septembra će tu biti pripadnici MUP-a KS, koji su dužni da nam pruže zaštitu ravnopravno kao i svakoj drugoj grupi, ali mi ćemo u skladu sa njihovim zahtjevom i zakonom angažovati i privatnu zaštitarsku firmu", govori Bakić i dodaje da očekuju 400 - 500 učesnika, ali obzirom da je podrška svakim danom sve veća, moguće je i da broj bude veći.
Skoplje Prajd: "Brutalan režim nam je pomogao"
Veliki broj ljudi, njih više od hiljadu u maju ove godine posjetio je i prvi Prajd u Skoplju. Sve je prošlo bez ijednog incidenta.
"Mi smo godinama imali nacionalističku režimsku vladu koja je bila otvoreno homofobična. To nas je s jedne strane supresiralo (sprečavalo), ali nam je s druge strane omogućilo da mnogo temeljnije gradimo saveze i pripremimo teren za uspješan Prajd", objašnjava za DW Kočo Andonovski, direktor LGBTIQ Support centra u Skoplju koji je učestvovao u organizovanju skopljanskog Prajda.
"To što je režim bio brutalan, ne samo prema LGBT zajednici, nego i prema opoziciji, i drugim grupama koje za tadašnju vladu nisu bile važne, natjeralo nas je da pronađemo solidarnost jedni u drugima", dodaje on.
A solidarnost je bitna i za tim koji organizuje Povorku ponosa u Sarajevu: "Ovo je jedna borba protiv nejednakosti i pozivamo sve one koji se osjećaju diskriminisano, da dođu da zajedno gradimo prostor demokratije, jednakosti, slobode i ravnopravnosti", poručuje Dajana Bakić na kraju razgovora.
* Prezime poznato redakciji
** Prava imena i prezimena poznata redakciji