Više vjeronauke u turskim školama

Kada Ayten nađe malo vremena za svoje četvoro djece, onda im čita kratke vjerske priče ili sure iz Kurana. Ova 35-godišnja muslimanska vjernica, koja nije željela otkriti svoje pravo ime, vrlo ozbiljno shvata vjersku naobrazbu svoje djece. Ipak kao zaposlena majka, ona nema dovoljno vremena. "Posao i djeca - teško mi je to postići", kaže ona u razgovoru za DW.

Ona se raduje posljednjim planovima o reformi koje je najavilo Nacionalno vijeće za obrazovanje: Tu spada i nastava o obaveznoj vjeronauci o sunitskom islamu i to već od prvog razreda škole, umjesto od četvrtog kako je to do sada bio slučaj. Osim toga broj časova vjeronauke bi trebao biti povećan sa jednog na dva sedmično.

U sporne prijedloge Nacionalnog vijeća za obrazovanje spada i "odgoj o vrijednostima" u vrtićima. Djeca u uzrastu od tri do šest godina bi između ostalog trebala dobiti opće informacije o Kuranu, a nastava bi trebala počinjati sa arapskim pozdravom "Bismillah" (U ime Boga). Osim toga plan reformi predviđa da na vjerskoj školi Imam Hatip bude uveden osmanski jezik kao obavezan.

U drugim školama bi osmanski trebao biti uveden kao izborni predmet.

Podijeljeno raspoloženje među građanima

"U današnjim uvjetima smatram da je čak veoma dobro da se djeca još od rane dobi upoznaju sa sunitskim islamom. Time se mogu zaštiti od fanatičnih i pogrešnih stremljenja islamista", smatra Ayten. "Turska u konačnici graniči sa muslimanskim kriznim zemljama i granice su otvorene. Turska državna vjerska ustanova "Diyanet" bi trebala vršiti nadzor izvođenja nastave", kaže Ayten. Ona također smatra da je neophodan i odgoj o vrijednostima u vrtiću. "Jer naše današnje vrijeme je toliko hektično i brojne porodice skoro da više nemaju vremena da svoju djecu poduče pravim vrijednostima", rekla je Ayten. Ona također smatra i da je uvođenje osmanskog jezika kao izbornog predmeta dobra ideja. "On u školama općeg obrazovanje neće biti obavezan predmet, ali ako nekoga zanima turska ili osmanska istorija, on onda barem ima ovu opciju."

Oezlem Oezden, majka čije dijete pohađa treći razred, na sve gleda potpuno drugačije. "Država i religija trebaju biti odvojeni. Država se ipak ne smije miješati tako mnogo u vjerski odgoj djece." Ona sama još uvijek nije počela za vjerskim odgojem svog djeteta. "Moj sin zna napamet neke sure iz Kurana, ali iz mog ugla gledanja još uvijek je prerano za pravu vjersku naobrazbu." Ona smatra da bi se sa vjerskom nastavom trebalo početi tek kada djeca imaju 15 ili 16 godina. "U tom dobu oni sami mogu odlučiti da li žele imati dubok uvid u religiju ili ne. Bolje bi bilo da bude uveden drugi strani jezik, umjesto intenziviranja vjeronauka i učenja osmanskog", kritizira ova majka.

"Socijalno preustrojstvo turske mladeži"

U planiranu reformu obrazovanja spada i ukidanje nastave o alkoholnim pićima u srednjim stručnim školama za turizam i hotelijerstvo. Sektor gastronomije u Turskoj se neće pokoriti ovoj promjeni, smatra Pelin Cakar, menadžerka u istanbulskom luksuznom lokalu Lucca. "Ako škole ne ponude učenicima naobrazbu o serviranju i pripremi alkoholnih pića onda ćemo ih mi sami morati obrazovati".

Ipak ovdje je u pitanju mnogo više od alkohola: Vlada želi "socijalno preusmjeriti" tursku mladež, kaže politolog i kolumnist Cengiz Aktar, koji radi na Istanbul Policy Center (IPC). Njegova najveća kritika se odnosi na planirano intenziviranje vjerske nastave: "Neće biti podučavana teologije, već je tu riječ o potpuno ciljanom obrazovanju o sunitskom islamu, o indoktrinaciji", kaže Aktar u razgovoru za DW. On kaže da se mora promisliti o tome da u Turskoj ne žive samo muslimani, kao i da među muslimanima ne prakticiraju svi svoju religiju. "Vlada želi svoju religijsku doktrinu i svoju dogmu usaditi u glave mladeži", strahuje ovaj politolog.

I turska opozicija jako kritizira planove Vijeća za obrazovanje. Time se tursko društvo vraća natrag, smatra Kemal Kilicdaroglu, predsjednik najveće turske opozicione stranke CHP. "Odluka Vijeća cilja na to da se odgajaju djeca koja ne postavljaju pitanja", rekao je Kilicdaroglu za turski list "Huerriyet".

Prijedlozi Vijeća za obrazovanje se kao preporuka šalju turskom Ministarstvu obrazovanja. Da li će biti provedeni ovisi od odluke ministarstva. Kilicdaroglu se nada da će možda biti odbijeni. Ipak to se ne čini vjerojatnim. "Odluke Vijeća za obrazovanje se tiču projekata na kojima mi već ionako radimo", objašnjava ministar obrazovanja Nabi Avci.