Visoka cijena disanja u BiH

Nivo čestica prašine i čađi u Sarajevu, Zenici, Tuzli i još nekoliko bh. gradova davno je prešao dozovoljenu granicu. Najugroženije je područje centralne Bosne čije kotline danima prekrivaju gusta magla i smog. Sarajlije se prisjećaju da je ovakvih pojava bilo i prije rata, ali sa mnogo manje štetnih čestica u zraku.

Zbog visokih koncentracija sumpor-dioksida i čađi krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, Sarajevo je uložilo velika finansijska sredstva za uvođenje plina. U glavnom gradu BiH tada je bilo oko 20.000 automobila, a danas ih je 150.000. Analitičari tvrde da su ložišta i automobili i danas glavni krivici za loš kvalitet zraka u ovom gradu.

„Sada se ponovo vraća i sumpor-dioksid jer ljudi nemaju novaca, odnosno nemaju sredstava za kvalitetno grijanje. Zato su ponovo počeli da koriste ugalj kao gorivo umjesto plina, a svake godine će biti sve gore jer ljudi za grijanje sve više koriste jeftiniji ugalj“, kaže nacionalni ekspert za kvalitet zraka Martin Tais.

Kada je riječ o dugoročnim rješenjima, iz ekoloških udruženja poručuju da bi vlasti morale napraviti efikasan plan mjera, a potencijale usmjeriti na korištenje obnovljivih izvora energije. Kratkoročno, neophodno je, pored ostalog, reducirati saobraćaj zabranom prometa vozila određenim danima te isključiti iz saobraćaja stare automobile.

„Lihvarske“ cijene grijanja i „interventne“ mjere

Predsjednik zeničkog udruženja EKO forum Samir Lemeš kaže da je osnovni razlog aerozagađenja u Zenici „zagađenje iz ArcelorMittala i preskupa cijena grijanja tople vode koje grad dobija iz ove kompanije“. „Zbog tako visoke, lihvarske cijene, ljudi odustaju od centralnog grijanja, koriste ugalj i time doprinose koncentraciji otrova u atmosferi“, ističe Lemeš.

Ekolog i zdravstveni radnik Harun Drljević upozorava da će zagađenja zraka ostaviti trajne posljedice po zdravlje ljudi. „Ono što je najgore za buduće generacije je fenomen dugotrajne ekspozicije ovim otrovima za koje je poznato da su kancerogeni i patogeni, odnosno da izazivaju bolesti ne sad, nego u narednim generacijama i tek ćemo platiti cijenu tog fenomena“, kazao je Drljević za BH radio 1.

Vlasti Sarajevskog kantona utvrdile su „Interventne mjere“ kojima se, između ostalog, policiji daje nalog da iz saobraćaja isključuje vozila „bez katalizatora“, dok se od gradskih Toplana traži da smanje zagrijavanje stanova za jedan stepen. GRAS-u (Gradskom saobraćajnom preduzeću) je naloženo da, umjesto autobusa, u saobraćaj uključi što više trolejbusa i tramvaja.

Ove su se mjere našle na udaru kritike organizacije za zaštitu okoliša „EKO akcije“. Projekt koordinator ove nevladine organizacije Anes Podić nije zadovoljan reakcijom nadležnih. On kaže da su vlasti potpuno ignorirale činjenicu da su koncentracije štetnih čestica u zraku bile i do osam puta veće od maksimalno dozvoljenih, i da su nadležni regirali sa zakašnjenjem od najmanje dvadeset dana.

Građani čekaju kišu i neke povoljnije vjetrove

„Umjesto da se pokušaju smanjiti posljedice po zdravlje stanovništva, da se zatvore škole, da se trudnicama, hroničnim bolesnicima i starijim zabrani dolazak na posao kao što je to urađeno u Skoplju, naše su vlasti pokušale djelovati na same uzroke i to mjerama za koje nemaju načina da ih provedu, sa inspekcijama koje jedva da imaju kadrove za takve poslove“, kaže Podić za Deutsche Welle.

Podić upozorava da bi se i kompanije koje zagađuju zrak trebale pridržavati posebnih mjera kako svojom proizvodnjom ne bi ugrožavale zdravlje ljudi. On podsjeća da je zenički ArcelorMittal nedavno pustio u rad sistem filtera za visoke peći što bi, prema procjenama ekoloških udruženja, smanjilo emisiju štetnih gasova za samo dva procenta.

Kako je, prema ocjeni nevladnih organizacija, očito da nadležni nisu u stanju pravovremeno reagirati, ugroženi građani nemaju drugog izbora osim da čekaju neke povoljnije vjetrove ili padavine koje bi raščistile bh. kotline, a klimatolog Željko Majstorović očekuje da bi se upravo to i moglo dogoditi u narednih nekoliko dana.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić