1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Velike razlike u pravima homoseksualaca u EU

13. maj 2019

Europsko udruženje lezbijki i gejeva (ILGA) uoči izbora za Europski parlament objavljuje svoje podatke o pravima ove populacije. Jaz između njihovih prava u zemljama istoka i zapada EU je veliki.

https://p.dw.com/p/3IPJ7
Deiutschland  EU und eine Regenbogenfahne an einem Fenster Berlin
Foto: imago/E. Contini

Jednakopravnost lezbijki, homoseksualaca, interseksualca ili transeksualnih osoba je definirana u europskim ugovorima i u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima. Tamo je diskriminacija zbog seksualne orijentacije izričito isključena. U svih 28 zemalja članica EU bi dakle životni uvjeti za homoseksualce i druge osoba trebali biti jednaki. No to nije slučaj. Svake godine 13. maja, povodom "Međunarodnog dana protiv homofobije i transfobije" europsko Udruženje lobista za prava lezbijki i gejeva u Europi (ILGA) objavljuje jednu vrstu svjedodžbe o stanju u zemljama Europske unije. Ove godine bi podaci udruženja mogli biti smjernica za donošenje odluke o izborima za Europski parlament za dvije sedmice.     

Zeleni najbolje ocijenjeni

Njemačka Udruga za lezbijke i gejeve je preporučila liberalni FDP kao stranku koja se najviše zalaže za prava homoseksualaca i transeksualaca. Slijedi SPD, Zeleni i Lijeva stranka. Odbijen je CDU/CSU. Udruženje smatra da je desničarsko-radikalna Alternativa za Njemačku opasna jer primjerice ne poduzima ništa protiv mobinga u školama i želi izbaciti iz školskih udžbenika temu seksualnog identiteta. Izvori za Europski parlament su posebice važni s obzirom na jačanje desničarskih populista u brojnim državama EU, navode u Udruženju lezbijki i gejeva Njemačke. "Riječ je o budućnosti europske demokratije. Jer europske osnovne vrijednosti kao što su poštivanje ljudskih prava, jednakost i poštivanje pravne države se sve otvorenije dovode u pitanje", navode u udruženju.  

U ovom sazivu Europskom parlamentu se prije svih Klub poslanika Zelenih zalagao za lezbijke, gejeve i transeksualne. Ovo proizilazi iz procjene koju je sačinila grupa parlamentaraca i svih stranaka, koja se bavi temama antidiskriminacije a koja je objavljena u aprilu. Najlošije su procijenjeni desničarski populisti i EU skeptici.

Brüssel Ausstellung "Out in the Street"
Mural Ralfa Koeniga u Briselu: Belgija je jedna od najliberalnijih zemaljaFoto: DW/B. Riegert

Europa u duginim bojama

Na osnovu rangiranja koje je, za 2019. godinu, objavila lobistička grupa "ILGA", primjetna je sljedeća slika:

- Postoji grupa podjela Zapad-Istok. Većina zemalja, u kojima gejevi i lezbijke mogu manje ili više živjeti jednakopravno, su na zapadu Europe. Velika Britanija, Belgija, Luksemburg, Francuska, Finska, Danska, Švedska, Portugal i Španjolska su postigle najviše poena na dugom popisu zakonskih odrebi, od porodičnog prava, borbe protiv zločina iz mržnje do tjelesnog samoodređenja. 

- U procjeni "ILGA" najbolje rangirana je Malta, koja ispunjava 90 posto svih zahtjeva. Najlošije rangirane zemlje EU su Litva i Poljska sa 17 i 18 posto. Za nijansu bolje plasirane od njih su Bugarska i Rumunija 20 i 21 posto ispunjenih zahtjeva. I Italija je sa 22 procenta iznenađujuće loše rangirana. To se prije svega može objasniti time da Italija ne poznaje specijalne pravne garancije za antidiskriminaciju i za homoseksualne brakove. Osim toga postoje ogromne rupe u zakonu o pravu na usvajanje. Njemačka zauzima tek srednje mjesto jer joj nedostaju poseban zakon protiv govora mržnje i seksualno motiviranih krivični djela, procjenjuju u ovoj lobističkoj grupi.

- Sveukupno se situacija za lezbijke, gejeve i transeksualne osobe posljednjih godina poboljšala, ali postoje i nazadovanja, naveli su u ovom udruženju tokom predstavljanja izvještaja u Oslu. Poljska i Bugarska su lošije rangirane u odnosu na raniji period jer su ograničile prava ovih grupa stanovništva. Mađarska je kritizirana jer tamo u međuvremenu smanjena osnovna prava kao što su pravo na okupljanje i pravo na udruživanje. Rad LGTBI grupa postaje opasniji i nepredvidljiviji, navode u udruženju.

Rumänien Bukarest  Pride 2018
"Gay Pride" u Bukureštu 2018. godine: Rumunija je ipak loše rangiranaFoto: DW/Cristian Ștefănescu

- Zakonodavstvo u predmetnim područjima spada najvećim dijelom u nacionalnu nadležnost. EU primjerice ne može propisati da li zemlja članica nudi potpuno pravo na homoseksualni brak, registrirano partnerstvo ili ništa od toga. Postoji još pet država članica u kojima ni jedno ni drugo još uvijek nije moguće: Litva, Latvija, Poljska, Slovačka, Bugarska. U Estoniji i Češkoj je registrirano partnerstvo moguće sa samo malim brojem prava.

- Zemlje koje do sada nisu dozvoljavale homoseksualne brakove su prisiljene od strane Europskog suda pravde da priznaju istospolne brakove koji su sklopljeni u drugim državama. Prošle godine je bila značajna presuda protiv rumunskih vlasti kojom je priznat brak jednog Rumuna sa jednim Amerikancem. Njih dvojica su sklopila brak u Belgiji. 

Apel lobista

Neposredno uoči izbora za Europski parlament direktorica Udruženja ILGA-a za Europu, Evelyne Paradis, je izjavila da je sada krajnje vrijeme za djelovanje. Ona je rekla da je prošle godine već upozoreno na to da se ne mogu prekrstiti ruke i misliti da je posao obavljen. "Nažalost u ovoj godini vidimo konkrenta nazadovanja na političkom i pravnom nivou u nizu država", izjavila je Paradis.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android