Velika Britanija: nakon korone, terorizam?
14. juli 2020
Te lijepe ljetne večeri 20. juna, terorizam je napao Britaniju bez ikakvog upozorenja. Nožem naoružani 25-godišnji Khairi Saadallah uletio je u park u gradu Readingu i, prema riječima tužioca, "divljački i slučajnim odabirom" izbo troje ljudi koji su se tamo okupili u većoj grupi.
Neil Basu, šef britanske antiterorističke policije, tvrdi da taj kobni napad nije bio slučajan. On dovodi u vezu napad sa korona-krizom, te strogim ograničenjima izlazaka. Ovaj stručnjak smatra da ekstremizam treba posmatrati kao bolest koja je sada ponovo "izbila" nakon što je pandemija u Velikoj Britaniji malo popustila.
Izolacija pogoduje širenju terorizma
Basu u toj svojoj zabrinutosti nije usamljen. I drugi stručnjaci strahuju da su ljudi koji su inače na ivici društva, bez posla za vrijeme „Lockdowna", provodili puno vremena na internetu - i na taj način mogli postati lak plijen za radikalne grupe ili pojedince.
Pročitajte još i: Njemačka: 12.700 ekstremnih desničara
"Izolacija može pogoršati već tešku situaciju i učiniti ljude još ranjivijim i podložnijim za radikalizaciju", rekao je Nik Adams, glavni policijski službenik za borbu protiv ekstremizma. Ekstremistima je poznato da je takve ljude lakše radikalizovati, "pri čemu često koriste trenutno aktuelne teme kako bi ih privukli".
Na primjer, islamistički fundamentalisti koristili su društvene medije da opravdaju pojavu virusa korone božjim gnjevom na Zapad. Oni su od svojih pristaša tražili da napadnu u vrijeme pandemije jer se vlade brinu o vanrednoj situaciji u javnom zdravstvu, a ne o sigurnosti. To je bila njihova logika.
Desničarski ekstremisti obavljaju sjajan posao
Za vrijeme korona-krize, britanska antiteroristička strategija „Prevent“ nije se mogla kako treba implementirati. Program je razvijen s ciljem sprečavanja ekstremističkog nasilja - uz pomoć nastavnika, zdravstvenih i socijalnih radnika i vjerskih vođa. Međutim, naglim zatvaranjem škola, vladinih ureda, omladinskih centara i mjesta za molitvu, implementacija strategije je teško bila izvediva, a direktnih ličnih kontakata više nije bilo. U prvih mjesec dana „lockdowna", u program „Prevent" je bilo uključeno 50 posto manje ljudi nego inače.
Desničarski ekstremisti bili su najjači od svih grupa koje su iskoristile pandemiju Covida-19 za širenje svojih poruka, kažu stručnjaci. Čak i prije pandemije korona virusa, prijetnja ekstremne desnice u Velikoj Britaniji - kao i u drugim evropskim zemljama - rasla je nevjerovatnom brzinom. "Konkretno, desničarski ekstremisti obavili su sjajan posao iskorištavajući razne teorije zavjere i rasističke osjećaje povezane s virusom korone", izjavila je Jessica White, stručnjakinja za terorizam iz "Royal United Services Institute”.
Prema navodima vlasti, ovaj oblik desničarske propagande poprimio je različite oblike - od tvrdnje da infekciju najbrže šire određene etničke skupine, do teorija o kineskoj umiješanosti u nastanak virusa.
Naučnici tvrde da su ljudi, koji su nezaposleni i s manjkom perspektive, često podložniji ovoj vrsti dezinformacija. Oni strahuju da bi ekonomski pad nakon završetka pandemije mogao dodatno povećati rizik od radikalizacije, jer siromaštvo i oskudica takođe mogu ići u korist radikalizaciji, kaže White.
Ranjiviji nego ikad
Praktično, Britanci bi sada mogli biti izloženi još većoj opasnosti. Posljednjih godina sve je više terorističkih napada u kojima se vozilom ulijetalo u pješačke zone na prolaznike ili grupe ljudi. Ovaj bi se fenomen mogao širiti i dalje ako se javni život sve češće bude odvijao na otvorenom, kako je u skladu sa zaštitnim mjerama borbe protiv Covida-19, upozoravaju naučnici.
"Istaknuto je da je rizik od infekcije vani znatno manji, nego u zatvorenom prostoru, a ljude se ohrabruje da više koriste javne prostore", izjavio je Alasdair Booth sa Univerziteta Loughborough. To bi vjerovatno moglo povećati ranjivost stanovništva.
Da bi smanjili rizik, vlasti bi, objašnjava Booth, morale razmotriti načine zaštite pješačkih zona i drugih prostora za okupljanje ljudi, na otvorenom, poput pojačanih stubova na ulicama, koji bi bili dovoljno jaki da zaustave dolazeće vozilo. Ali "to samo po sebi neće pomoći protiv rastućeg ekstremizma", zaključuje on.