Ukrajina: Obnova usred rata

U međuvremenu, njegovi ljudi u fabrici građevinskog materijala u malom gradu Fastivu, jugozapadno od prijestonice Kijeva, ponovo mogu da rade tokom dana, kaže Michael Kraus. Ovaj menadžer njemačke kompanije za proizvodnju građevinski materijala Fixit je, zbog ruskih napada na energetsku infrastrukturu koji traju od prošle jeseni, morao povremeno organizovati ​​proizvodnju maltera i izolacijskih materijala u noćnoj smjeni. „Kako je snabdijevanje električnom energijom bilo itekako smanjeno, postigli smo dogovor sa dobavljačem energije i gradskom upravom da nećemo trošti struju tokom dana i da po danu nećemo proizvoditi."

60 zaposlenica i zaposlenika u proizvodnji tako je radilo u periodu od 22 do 6 sati. Kako se zima bližila kraju, "snabdijevanje energijom se stabilizovalo do te mjere da sada s početkom građevinske sezone možemo proizvoditi bar u dvije smjene. Nadamo se da, ukoliko se ukaže potreba, možemo preći i na 24-satni rad, odnosno na tri smjene", kaže menadžer njemačke firme u intervjuu za DW – usred rata koji Rusija vodi protiv Ukrajine.

Predstavljena njemačka platforma za obnovu Ukrajine

Michael Kraus skreće pažnju na važnost obnove Ukrajine. To želi i njemačka ministarka za razvoj Svenja Schulze. Zajedno sa ukrajinskim ambasadorom u Berlinu Oleksijem Makejevim, Schulze je ove sedmice zvanično otvorila onlajn-stranicu "Platforma obnove Ukrajine" (www.ukraine-wiederaufbauen.de).

Preko ove internet-stranice trebaju se uvezati humanitarne organizacije, kompanije i gradovi u Njemačkoj koji žele pomoći u obnovi. Jer, dok Rusija raketama i dronovima nastavlja da napada Ukrajinu, dok se vode žestoke borbe oko grada Bahmuta na istoku zemlje, te čeka na početak ukrajinske kontraofanzive uz pomoć zapadnog oružja, daleko od linija fronta se obnavlja ono što je već uništeno.

"To vidim kao dokaz sposobnosti prilagođavana tržišne ekonomije. Police supermarketa su pune", kaže Reiner Perau iz Njemačko-ukrajinske privredne komore. "Postoji toliko normalnosti u ovom vanrednom ratnom stanju, koje naravno različitim intenzitetom utiče na život", rekao je Perau za DW. "Ali kada je riječ o područjima koja su malo pogođena ratom, taj efekat je jednak nuli. Proizvodi u supermarkete stižu sasvim normalno. Radna snaga je tu i kompanije rade, uprkos činjenici što je veliki broj građana pobjegao iz zemlje."

Kada je nestalo struje zbog ruskih raketnih napada na trafostanice i elektrane, cijene agregata za proizvodnju struje su eksplodirale. One su u manjim gradovima bile čak visočije nego u glavnom gradu Kijevu. No, ubrzo nakon toga, povećane su i isporuke tih uređaja iz Poljske. "U januaru smo primijetili da su se povećale zalihe agregata i da cijene padaju", kaže Perau. U dijelovima zemlje u kojima se ne puca i ne padaju bombe, ukrajinska ratna ekonomija uspijeva omogućiti relativno uredan život i fleksibilno reaguje na ovu tešku situaciju.

Uprkos ratu, izvoz IT-usluga raste

Pri tome, ukrajinska ekonomija je u mnogim oblastima doživjela pad za više od jedne trećine - posebno u poljoprivredi, jer su važne obradive površine na jugu zemlje okupirane od strane Rusije. No, istovremeno, ukrajinski IT- sektor bio je jedini segment ekonomije koji je zabilježio rast sredinom prve ratne godine.

"25 kilometara od linije fronta" je rad IT-stručnjaka u Ukrajini i dalje težak, a "dalje od toga se sve odvija uobičajeno", kaže u izjavi za DW Kostantin Vasjuk, predsjednik ukrajinske IT asocijacije (IT Ukraine Association). U vrijeme dok je Rusija bacala bombe na Ukrajinu u prvoj godini rata, softverske kompanije iz te zemlje izvozile su 5,8 posto više svojih usluga, uglavnom u Evropsku uniju. Ukrajina je izvezla IT-usluge u vrijednosti od 6,7 milijardi eura. „Imamo internet, kancelarije, kao i sigurne lokacije u Ukrajini gdje možemo da radimo i stvaramo naše proizvode", kaže IT-stručnjak Vasjuk.

Novac iz EU-a stabilizuje finansijsko tržište

Očigledno su kalkulacije međunarodnih humanitarnih radnika u Ukrajini uspješne. To kaže ekonomski analitičar Ilja Nešodovski iz think-thanka ANTS u Kijevu, koji u svojim analizama prati put zemlje ka EU-u. "Enormno važnu ulogu odigrala je podrška međunarodne zajednice," rekao je Nešodovski za DW. Pored Međunarodnog monetarnog fonda, samo je Evropska komisija u decembru Ukrajini obećala 17 milijardi eura, koje će od početka ove godine biti prebacivane u Kijev. "Ukrajinskom budžetu je pružena jedinstvena pomoć. Ona je omogućila da se vladine usluge i druga plaćanja ne obustave. To se takođe pozitivno odrazilo i na finansijsko tržište."

Za stabilnost grivne, ukrajinske valute, od velikog značaja je bio i sporazum o izvozu žitarica između Rusije i Ukrajine, ističe Nešodovski, te dodaje da su zahvaljujući njemu postiglo da više deviza uđe u zemlju. "To je bio odlučujući faktor za stabilizaciju situacije, jer je prije toga trgovinski deficit bio veoma veliki", rekao je još Nešodovski. Pad cijena nafte i plina je, kaže, takođe pomogao, a veliki značaj ima i međunarodna pomoć. "Priliv deviza u zemlju se događa u velikim razmjerima, što dovodi do jačanja nacionalne valute." On ističe kako je od pomoći i to što je ukrajinsko Ministarstvo finansija uspjelo isposlovati odgodu rokova plaćanja međunarodnim kreditorima za dvije godine.

Kibernetički rat kao novo poslovno polje

Robert Kirchner, konsultant za istočnu Evropu iz Berlina primjećuje da IT-stručnjaci u Ukrajini s ratom čak razvijaju novo poslovano polje: „Upravo IT-sektor, dakle upotreba dronova u oblasti odbrane i kibernetički rat su područja u kojima Ukrajinci mogu briljirati sa svojim sposobnim IT-sektorom", kaže Kirchner iz konsultantske firme Berlin Economics.

On već godinama savjetuje Ukrajinu po nalogu njemačke vlade. Vojno znanje u IT-sektoru, kako ističe, ubuduće će takođe biti posebno potrebno i u samoj Ukrajini: "Čak i nakon okončanja sadašnjeg neprijateljstva, sigurnosna situacija će to nalagati. To je možda uporedivo sa Izraelom, ali ne u odnosu na njegove arapske susjede, već samo na Rusiju." Međutim, za Kirchnera je važna činjenica da je njemačka vlada sada uspostavila platformu za obnovu Ukrajine: "Samo: to nas ne smije odvratiti od onoga što je trenutno još važnije, a to je da kratkoročno podržimo Ukrajinu kako bi pobijedila u ovom ratu."

Menadžer firme za proizvodnju građevinskog materijala, Michael Kraus, ide još korak dalje: njegova kompanija Fixit usred rata u Ukrajini gradi drugu fabriku u Lavovu na zapadu zemlje. Pet miliona eura je u ovaj projekat investirano i prije ruske invazije. Njegova firma je sada dobila investicione garancije od nemačke vlade i nastavlja sa izgradnjom sa dodatnih sedam miliona eura. Krajem godine i u tom postrojenju će se proizvoditi građevinski materijal – za obnovu ratom razorene Ukrajine.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu