Ukrajina, Bliski istok, Sudan - ratovi bez kraja?

"Svijet godinama tetura od jedne krize do druge”, rekla je Ursula Schröder, direktorica Instituta za istraživanje mira i sigurnosnu politiku (IFSH) u Hamburgu, dok je predstavljala Izvještaj o miru za 2024. godine, u Berlinu u ponedjeljak. Prema njenim riječima, ključni trendovi mirovne politike govore o krivom smjeru: "Prema više rata i nasilja, više naoružavanja na svim stranama i više globalnog sukoba."

Ovaj razvoj započeo je 2022. s napadom Rusije na Ukrajinu, kojim je prekršeno međunarodno pravo, a došao je do vrhunca nakon terorističkog napada islamističkog Hamasa na Izrael u oktobru 2023. Schröder detaljno govori o kriznim točkama u Europi i na Bliskom istoku. No, ona također skreće pozornost kratko na Afriku: "Osim ovih pitanja, ne smijemo zaboraviti da u Sudanu više od godinu dana bjesni nasilni rat koji prijeti milionima ljudi i doveo je do katastrofalne humanitarne situacije."

Molba za "dugotrajne političke strategije"

Putevi koji vode do mira jedva da se mogu vidjeti, kaže ova politologinja, govoreći o autoritarnim i populističkim tendencijama u svijetu. Kako bi se to promijenilo, Schröder zagovara “dugotrajne političke strategije”. Na primjeru bliskoistočnog rata objašnjava zašto smatra da je to potrebno. 

Hamas, kaže ona, djeluje na logici uništenja koja negira pravo Izraela na postojanje. Istodobno, ona kritizira akcije izraelske vojske u Pojasu Gaze: "Izrael nadilazi legitimno korištenje svog prava na samoobranu i krši međunarodno humanitarno pravo."

Zahtjevi njemačkoj vladi

Rat mora biti okončan sada, zahtijevaju Schröder i istraživači iz tri druga instituta koji od 1987. godišnje objavljuju svoje mirovne izvještaje. Oni od Njemačke očekuju više diplomatskih inicijativa, te kažu: "Savezna vlada treba se energično zalagati za interese palestinskog stanovništva koje je u Gazi iznimno izloženo razaranju, raseljavanju, smrti i gladi."

Osim toga, moraju se poštovati zakonske odluke, traže stručnjaci. Krajem maja, navode oni, Međunarodni sud pravde (ICJ) u Haagu naredio je Izraelu da prekine vojnu ofenzivu na Rafah s obzirom na katastrofalnu humanitarnu situaciju. Međutim, zahtjev nije imao nikakvog učinka.

Kritika izvoza oružja u Izrael

Istraživački instituti također smatraju da je izvoz oružja u Izrael problematičan u trenutnoj situaciji. Preporučuju obustavu svih isporuka malog i lakog oružja i municije koji bi se mogli koristiti u Gazi do kraja rata.

Europski centar za ustavna i ljudska prava (ECCHR) otišao je korak dalje u aprilu: Organizacija za ljudska prava želi pokrenuti tužbu pred Upravnim sudom u Berlinu kako bi zaustavila izvoz oružja u Izrael koji je odobrila njemačka vlada.

Pohvala američkom predsjedniku Joe Bidenu

Kako bi se prekinula spirala nasilja u ratu na Bliskom istoku, mirovni istraživači preporučuju da se slijede prijedlozi američkog predsjednika Joe Bidena: "Momentalno oslobađanje svih izraelskih talaca i provedba humanitarnog primirja nužni su prvi koraci, koje obje strane sada moraju poduzeti."

Istraživači također smatraju da je bitno da Njemačka slijedi primjer drugih europskih država i prizna Palestinu kao državu prije nego što završi rat između Izraela i Hamasa. “Takva tranzicijska faza mora nužno biti povezana s jasnim političkim procesom za trajno okončanje rata i razvoj rješenja u vidu dvije države”, kaže Schröder. 

Nema kontradikcije: diplomacija i vojna podrška

Što se tiče rata između Rusije i Ukrajine, stručnjaci se također oslanjaju na međunarodno rješenje. Cilj ostaje suverena, demokratska i prosperitetna Ukrajina koja se može uspješno odbraniti od mogućih daljnjih napada, kaže Ursula Schröder. “Diplomacija i vojna podrška nisu suprotnosti”, naglašava ona.

Na putu do tamo hitno se mora istražiti održivi okvir za politički proces za okončanje rata. Istraživači smatraju da je Mirovna konferencija koja se održava 15./16. juna u Švicarskoj prilika koja se ne smije propustiti. Jedan od rezultata, koji bi prema njimea, trebao bi postignut je "učiniti pregovore uopće zamislivim u budućnosti".

Teško da postoji spremnost Rusije i Ukrajine za pregovore

No, istraživačima sukoba i njihovim kolegama jasno je koliko smo daleko od toga: "U ovom trenutku obje strane u sukobu - posebno Rusija, ali i Ukrajina - pokazuju malo volje za ozbiljne pregovore", navode oni. Njemačka vlada stoga treba iskoristiti svoje dobre diplomatske odnose za jačanje uloge drugih zemalja u budućem pregovaračkom procesu. Konkretno, to se odnosi na takozvane zemlje BRICS-a: Brazil, Indiju, Kinu i Južnoafričku Republiku. 

Schröder, u ime cijelog tima, govori o tome koji put bez dvojbe dugotrajno vodi ka miru: Kako bi se povećali izgledi za pregovore koji imaju šansi za uspjeh, mora se osigurati dugoročna i održiva podrška Ukrajini".

"Svijet bez kompasa"

"Vjerujemo da je neophodno održavati pritisak na Rusiju. Jer sve dok rusko vodstvo pretpostavlja da može vojno pobijediti, neće se upustiti u prave pregovore", kažu stručnjaci u Izvještaju o miru pod naslovom "Svijet bez kompasa".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu