Ugalj umjesto gasa - Njemačka se vraća termoelektranama

„Turbina je tu, može da se isporuči, samo neko mora da kaže da je želi i biće tu vrlo brzo", izjavio je to njemački kancelar Olaf Šolc. On se demonstrativno fotografisao u Milhajmu na Ruru u zapadnoj Njemačkoj sa gasnom turbinom kompanije Siemens Enerdži (naslovna fotografija), koja je zapravo odavno trebalo da se vrati u Rusiju. Turbina je potrebna za  gasovod Sjeverni tok 1.

- pročitajte još:Njemačke rezerve gasa? Ne postoje!

Oko 1.800 gigavat časova (GWh) – to je količina gasa koju Rusija može dnevno da ispumpa gasovodom. Međutim, samo oko 350 GWh trenutno stiže u Njemačku svakog dana. Ruski predsjednik Vladimir Putin odgovornost za to prebacuje na nedostatak gasnih turbina, a njemačka vlada smatra da je smanjivanje isporuke politički motivisano.

Rusija bi mogla da isporučuje bez ograničenja

Prema riječima kancelara, ništa ne stoji na putu transportu gasne turbine u Rusiju. „Osim što ruski kupci moraju da kažu da žele turbinu i da daju potrebne podatke za carinski transport u Rusiju." Šolc naglašava da Gasprom u svakom trenutku može da ispuni svoje obaveze isporuke Evropi bez ograničenja.

Politička izjava. U stvari, savezna vlada sumnja da će Rusija ponovo potpuno otvoriti slavinu za gas. I pod velikim pritiskom se traže alternative. Njemačke elektrane na ugalj koje su zatvorene ili planirane za gašenje, sada mogu ponovo da budu puštene u rad na do devet mjeseci. Tako bi se gasne elektrane isključile iz mreže, koje trenutno proizvode oko deset odsto električne energije u Njemačkoj.

Globalna trka za ugljem

Kancelar Olaf Šolc govori o „hitnoj mjeri za ograničeni vremenski period koja ne bi trebalo da bude na štetu naših klimatskih ciljeva". Njemačka zapravo želi da ukine proizvodnju električne energije na ugalj najkasnije do 2038. Ono što nam se ne smije desiti je da skliznemo u globalnu renesansu fosilnih goriva i posebno uglja", upozorava kancelar.

Kada se pogledaju podaci, međutim, globalno izgleda upravo tako. Nikada više uglja nije upotrijebljeno za proizvodnju električne energije nego prošle godine. Prema proračunima Međunarodne agencije za energetiku (IEA), 2022. godine moglo bi da se proizvede više uglja nego ikada ranije – a to važi i za naredne godine.

Zabrana uvoza ruskog uglja

Udruženje uvoznika uglja (VDKi) sa sjedištem u Berlinu pretpostavlja da će potražnja za kamenim ugljem od septembra u Njemačkoj značajno porasti. „Ove zime sigurno ćemo uvesti više od 30 miliona tona kamenog uglja za termoelektrane", kaže član odbora VDKi Aleksandar Bete. To bi bilo jedanaest odsto više nego 2021. godine.

Do sada je 50 odsto uglja uvoženo iz Rusije. No, s tim je uskoro gotovo. EU je 9. aprila sankcionisala Rusiju zabranom kupovine i uvoza uglja i nafte. Prethodno zaključeni ugovori mogu i dalje da se sprovode. Sa naftom do kraja decembra, a ugalj se može isporučivati i istovarati još samo do 10. avgusta.

Dovoljno novih dobavljača

Pronalaženje zamjene nije problem, kažu njemački uvoznici uglja. Ima dovoljno dobavljača u Južnoj Africi, Australiji, SAD, Kolumbiji i Indoneziji, kaže Aleksandar Bete. Pošto ugalj ima različite osobine i kvalitete u zavisnosti od zemlje porijekla, mora se vidjeti koja je mješavina najbolja za elektrane. „Testovi su već u toku."

Bete ističe da bi moglo da „zaškripi" kada je riječ o transportu i doći do uskih grla u međunarodnim lukama. Osim toga, otprilike dvije trećine ukupnog uvoza uglja u Njemačku transportuje se brodovima unutrašnjim plovnim putevima preko Rajne do elektrana. Međutim, u ovom trenutku vodostaj je toliko nizak da brodovi mogu ploviti samo sa 30 do 40 odsto svog utovarnog kapaciteta. „Onda vam treba tri do četiri puta veći transportni kapacitet", ističe Bete.

Maksimalne cijene kamenog uglja

Cijene kamenog uglja takođe postaju sve veće. Početkom 2021. tona je još uvijek bila dostupna na svjetskom tržištu po cijeni od 64 američka dolara. Cijena se trenutno kreće ka 400 američkih dolara za jednu tonu. U svijetu je prošle godine iskopano oko 7,4 milijarde tona kamenog uglja, od čega skoro polovina u Kini. Zemlje proizvođači same troše ogroman udio, samo jedna milijarda tona dostupna je na svjetskom tržištu.

Za operatere elektrana koje su povučene iz pogona, ponovno pokretanje se isplati uprkos visokim cijenama uglja, jer su i cijene struje skočile. No, mnoge elektrane ne mogu da se ponovo aktiviraju jer zbog starosti više ne bi mogle da rade neprekidno.

Ali, ne bi trebalo da se samo elektrane na ugalj vrate na mrežu. Vlada Njemačke priprema za početak oktobra i uredbu za ponovno pokretanje elektrana na lignit koje su već ugašene.

To važi i za elektranu Jenšvalde u Brandenburgu, koja sa dva bloka može da snabdijeva strujom koliko i nuklearna centrala. Problem: stari blokovi nisu u skladu sa propisima o izduvnim gasovima, a s obzirom na gašenje, operater nije smatrao da je potrebno da ih naknadno ugradi. Osim toga, postoji nedostatak kadrova. Radnici su odavno raspoređeni na druga radna mjesta.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu